Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Visoka politika u kampanji za opštinske izbore


Predizborni plakati, Sarajevo, septembar 2012.

Predizborni plakati, Sarajevo, septembar 2012.

Dosadašnja predizborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini ni po čemu se ne razlikuje od dosadašnjih. Gotovo da nema stranke koja, iako se radi o opštinskim izborima, kampanju nije iskoristila za promicanje svojih opštih političkih stavova. I ne samo to.

Osim kandidata za načelnike i opštinska vijeća, na bilbordima su neizostavno i lica njihovih stranačkih predsjednika. Čelni ljudi političkih partija su istovremeno i na svim predizbornim skupovima, pa su građani u dilemi da li će 7. oktobra biti održani lokalni ili opšti izbori.

Na naše pitanje šta je do sada pokazala predizborna kampanja, Sarajlije odgovaraju:

„Da nam nema spasa.“

„Ništa konkretno. Samo, što bismo rekli, trla baba lan da joj prođe dan.“

„Mislim da je svijet izgubio nadu u današnju mogućnost da politika učini nešto bolje. Sve se vrti oko toga da neko dođe na vlast, da osvoji što više glasova, što znači moć, a slabo da šta učini za narod.“

„Za svake izbore se povaljaju iste stvari - neozbiljni smo, nismo nimalo kreativni, evidentno je da imamo problema u komunikaciji jedni sa drugima.“


Oglas o prodaji glasa

Oglas o prodaji glasa

„Interes birača je bolji životni standard, a to se na lokalnom nivou najbolje može osjetiti - onog momenta kad centar Sarajeva npr. nema pitke vode 24 sata dnevno, vrlo je jasan odgovor na pitanje ko je za to odgovoran. Naravno da su odgovorne lokalne politike. S tim nemaju veze ni ustav, ni administrativna podjela BiH, ni nacionalna pitanja. Dakle, na biračima BiH je da profiliraju vlastiti interes i da traže od svojih kandidata ili da se ti problemi rješavaju prethodnom mandatu, ako su već imali mandat, ili da izaberu u izobilju ponuđenih opcija one za koje smatraju da će te probleme i rješavati“, kaže Adis Arapović, predstavnik Centara civilnih inicijativa.

Iako je zvanično kampanja za lokalne izbore trebala početi u septembru, ona je zapravo prisutna još od juna, kada je na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni došlo do previranja.

Od tada do danas novoformirana koalicija, predvođena SDP-om i Savezom za bolju budućnost, iz vlasti pokušava da izbaci Stranku demokratske akcije, a ta straka, uz pomoć SNSD-a, pokrenula je postupak smjene SDP-ovog lidera Zlatka Lagumdžije sa mjesta bosanskohercegovačkog šefa diplomatije.

Neko bi rekao „ne zna se ni ko pije ni ko plaća“, no bh. analitičari kažu kako se radi o dobro osmišljenim predizbornim trikovima i kupovini vremena, u kojem se ne rješavaju bitna ekonomska pitanja, ne provode postojeći zakoni i oni koji se tiču evropskih integracija.

„Jer mi da imamo jednu politički zrelu situaciju, mi bismo u tim kampanjama imali polaganje ispita onih koji ponovo apliciraju da zadrže vlast ili da je osvoje. Morali bi polagati račun pred onima šta je učinjeno“, ocjenjuje sociolog Jusuf Žiga.

Ni glasači više nisu naivni

Sudeći prema broju bilborda, reklamama i predizbornim skupovima, ovogodišnja kampanja za lokalne izbore koštaće stotine hiljada eura. No, tačan iznos i ko ga plaća se neće znati jer država nema Zakon o finansiranju političkih stranaka.

Tako, praktično, građani neće imati uvid koliko je novca izdvojeno iz budžeta, koliko iz stranačkih kasa, a koliko su dali donatori.

Ipak, ima i onih koji su iskoristili sadašnje položaje, pa kampanju plaćaju novcem budžetskih korisnika.

To je učinio Jerko Ivanković Lijanović, ministar poljoprivrede Federacije BiH, koji je snimio tv reklamu u kojoj apeluje na narod da „kupuje domaće“.

Jerko Ivanković Lijanović u spotu 'Kupujmo domaće'

Jerko Ivanković Lijanović u spotu 'Kupujmo domaće'

To je razlog zbog kojeg je Transparency International BiH uložio žalbu Centralnoj izbornoj komisiji, no, kako kaže Srđan Blagovčanin, izvršni direktor, to ništa bitnije neće promijeniti. Navodi i zbog čega:

„Ako imamo situaciju da je CIK izašao sa revizorskim izvještajem za 2010. godinu u ovom trenutku, političke partije se svjesno odlučuju da krše zakone jer znaju da će revizija doći na red za dvije li tri godine od održavanja izbora.“

Rijetke su nevladine organizacije koje su radile monitoring ovogodišnje predizborne kampanje, ili one koje daju prognoze o izbornim pobjednicima i gubitnicima. To prije svega i zbog toga što je većina njih pod „vladinom čizmom“.

No, ono sa čim se svi slažu je da će broj onih koji će izaći da glasaju biti mnogo manji nego do sada.

„Ta apstinencija će se imati ’zahvaliti’ prije svega apstinenciji građanski orijentiranog biračkog tijela, onog dijela koji je na posljednjim parlamentarnim izborima glasovalo za SDP, a koje je sada razočarano onim što je SDP u zadnje dvije godine uradio. Što se tiče RS, moje je procjena da će ta apstinencija biti nešto niža, ali i ona će također biti veća nego na prethodnim izborima jer se uvjeti života radikalno zaoštravaju. Tamo je ta etnička, nacionalna nota još uvijek na površini“, naglašava Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu.

Za lokalne izbore u BiH ovjerena su 383 politička subjekta, odnosno preko 30.000 kandidata. Neki od njih ne biraju sredstva za dobijanje povjerenja glasača, pa im tokom predizborne kampanje nude masaže, ulaznice za noćne klubove, te organizovanje seoskih veselja nakon izbora.

Ali, čini se, kako ni glasači više nisu naivni, a svoj glas pokušavaju naplatiti. Jedan od njih je na web portal postavio oglas u rubrici “hitno” u kojem svoj glas na izborima prodaje za 100 eura ili u zamjenu za drva.

Ima i onih koji prodaju “polovan, ali kvalitetan glas na izborima”. No, sudeći prema našoj anketi, čini se da najveći broj građana na izbore neće izaći:

„Ja ove godine najvjerovatnije neću izaći na glasanje. Izgubim svoj dan da bih nekome obezbijedio fotelju, da bi me mogao pljačkati i krasti.“

„Imam osjećaj da kome god da dam glas neke bitne razlike neće biti.“

„Sumnjam – zato što nema kandidata za kojeg bih mogla glasati.“

„Hoću, ali da poništim listić pošto ne planiram ni za koga glasati. Nemam za koga.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG