Dostupni linkovi

logo-print
Uprkos određenom napretku u borbi protiv korupcije, kao što je formiranje tijela zaduženih za antikorupciju i usvajanje dvaju antikoruptivnih strategija, BiH i dalje ima dva glavna nedostatka za borbu protiv korupcije: nedostatak političke volje i malo potvrda slučajeva korupcije koji su riješeni pred sudom. To doprinosi rastu nepovjerenja javnosti u institucije BiH. Do ovih zaključaka došli su Centar za demokratske studije iz Sofije i Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva prateći kretanja u bh. društvu u 2011. godini.

Zabrinutost zbog prisustva korupcije u ključnim institucijama kao što su policija, carina i određena ministarstva, prevladava u javnosti. Pojačana osjetljivost građana na prisustvo korupcije rezultira manjim smanjenjem koruptivne prakse. No, pritisak korupcije u javnoj upravi je u porastu, a društvo ima sve manje iluzija da su javne institucije u stanju da se efikasno izbore sa korupcijom. Zbog korupcije BiH godišnje gubi milijardu konvertibilnih maraka. Izvršni direktor Transparency Internationala Srđan Blagovčanin:

„Političke partije, politički lideri vrše vrlo eksplicitan pritisak na pravosuđe. Jednostavno, pravosuđe ne može da smogne dovoljno hrabrosti da se uhvati u koštac sa slučajevima korupcije u koje su involvirani politički lideri.“

Srđan Blagovčanin

Srđan Blagovčanin

​Za svaku profesiju obuhvaćenu istraživanjem vjeruje se da je korumpiranija 2011. godine nego deset godina ranije. Policajci se smatraju najkorumpiranijim, što je značajna promjena u odnosu na 2001. godinu, kada su bili na devetom mjestu od 19 institucija, u smislu percepcije nivoa korupcije. Carinici i njihove kolege su takođe percipirani kao visokokorumpirani i nalaze se na drugom mjestu. Na kraju liste su, slično kao 2001. godine, nastavnici i novinari, koje smatraju najmanje korumpiranim. Korupcije najviše ima među vladajućom političkom elitom.

„Minstarstvo tokom mandata gospodina Heće dodijelilo je poticaje privatnim preduzećima, od kojih su četiri miliona poticaja preduzećima koja su povezana sa političkim strankama“, kaže Dino Jahić iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Iako se povećeva broj prijava korupcije, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH ima tri zaposlene osobe i nema usvojen pravilnik o radu. Direktor Agencije, Sead Lisak dodaje:

„To samo po sebi govori koliko zapravo imamo političku volju i odlučnost da se, prvo, daju određeni alati Agenciji da djeluje, a zatim i opredijeljenost za borbu protiv korupcije.“

Nezaposlenost i korupcija su dvije najveće brige građana u svim krajevima zemlje. U poređenju sa vremenom od prije deset godina, u 2011. godini još više građana navodi korupciju kao drugi najveći problem u državi.

„Evropska unija je veoma zabrinuta zbog visokog nivoa korupcije u Bosni i Hercegovini. Uspostavljanje sistema za praćenje nivoa korupcije u BIH je jedan od ključnih zahtjeva za ulazak u Evropsku uniju“, kaže šef Sektora operacija u Delegaciji Evropske unije u BiH, Holger Schroeder.

Niz je mjera koje postojeće stanje mogu unaprijediti. Provođenje realnih i adekvatnih sankcija protv korupcijskih djela, naročito u vezi sa politikom i organiziranim kriminalom, vratilo bi povjerenje javnosti u vlast, navedeno je u izvještaju i upozoreno da će Evropa ostati daleko sve dok je Bosna i Hercegovina u vrhu liste najkorumpiranijih zemalja.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG