Dostupni linkovi

logo-print

BiH treba jednu istinu o ratu


Spisak imena žrtava koje su 11. jula sahranjene u Potočarima

Spisak imena žrtava koje su 11. jula sahranjene u Potočarima

Članovi porodica koji su izgubili svoje najmilije u ratu smatraju da su sudovi spori u procesuiranju predmeta ratnih zločina. Pravda bi u mnogome doprinijela i pomirenju, kažu udruženja žena. Žene smatraju i da je u procesu pomirenja jako važno i prenošenje istine o ratnim zločinima, naročito generacijama koje dolaze.

Pomirenje u BiH je moguće, ali se prethodno krivci za ratne zločine moraju suočiti sa pravdom, kaže Emina Mustafčić iz dobojskog sela Ševarlije, kojoj su pripadnici srpske vojske polovinom juna 1992. godine ubili oca, brata i supruga nakon zauzimanja ovog sela sa bošnjačkim stanovništvom. Emina danas živi u Sevarlijama, gdje radi kao nastavnica u osnovnoj školi:

„Svako treba da odgovara za svoje, za svoja nedjela koja je počinio. Bez obzira šta je uradio, neka odgovara bilo kome da pripada. Ja sam za to uvijek. Ali trebaju i sudovi da ubrzaju to. Pa neka odgovara, neka on osjeti kaznu koliko-toliko, i on i njegova porodica, bez obzira ko je to. Neka osjeti – jer i mi osjećamo bol cijeli život. Ja živim sa svojim bolom. I poslije 20 godina meni je isto kao da se desilo prije dan, dva.“

Zbog budućih generacija informacije o ratnim zločinima ne smiju se gurati pod tepih. Njihovo iznošenje u javnost ne bi smjelo biti s ciljem produbljivanja mržnje među narodima i ostalima koji žive u BiH, smatra pedagogica u Saobraćajnoj i elektro školi u Doboju Vesna Jevtić.

„Samo je važno kad se priča da se priča o činjenicama. Mi ne možemo zanemariti činjenicu da se to desilo. I ukoliko bi bilo spominjanja i govora, trebalo bi samo činjenično stanje da se iznsi da se zna da se to, nažalost, desilo, a nacionalistički obojeno, upereno protiv bilo koga mislim da nije u redu. Pogotovo među omladinom. Mi odrasliji još uvije i znamo šta je bilo, a oni uglavnom ono što im se prikaže, odnosno ispriča. S tim u vezi trebalo bi isključivo činjenicama raspolagati. Inije problem da se govori o ratnim zbivanjima, ali argumentovano i onako kako jeste“, kaže Jevtić.

Prešućivanje istine o ratnim događajima i odbijanje suočavanja sa prošlošću može voditi i u nove sukobe, veli odbornica u SO Doboj Vesna Seljubac, koja smatra da je moguće doći do jedne istine o ratu u BiH.

„U ovakvim političkim odnosima teško, ali čovjek živi na ovim prostorima i vjeruje u budućnost BiH. Ako vjerujem u budućnost BiH, onda vjerujem da će u perspektivi na prostorima BiH biti jedna istina o kojoj će svi narodi i svi građani moći razgovarati na isti način“

S druge strane, psihologinja iz Doboja Sandra Đogić misli da će biti teško utvrditi samo jednu istinu o bosanskohercegovačkom ratu.

„Mnogi događaji koji su se odigrali u prošlosti uvijek imaju dvije, tri strane. Svako se osjećao ugroženim, svako je branio svoj prag - i samim tim možda je učestvovao u smrti neke druge osobe. Nikad se to neće moći detaljno raščistiti. Ali da mi pružimo jedni drugima ruku i kažemo ok, ne možemo zaboraviti, ali nećemo dopustiti na naš saživot i sve ostalo, možda bismo i uspjeli.“

Bez jedne istine o ratnim događajima u BiH ipak je teško govoriti o pomirenju koje je preduslov opstanka bosanskohercegovačkog društva, kaže Vesna Stojanović iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka:

„Mi bismo trebali da jedni drugima pogledamo u oči i da se pokušamo dogovoriti koji su to najbolji načini, modeli našeg zajedničkog života. Nije samo naše društvo imalo tu nesreću ovoga rata i tranzicije i uopšte ovog stanja koje traje nedopustivo dugo, postoje mnoga društva koja su prošla određene, veoma bolne procese i mislimo da bismo, uvažavajući naš specifikum, trebali uvažiti ta iskustva. Istina je bolna, ali je u konačnici jedina koja iscjeljuje i jedina koja nam može pomoći. To je pitanje opstanka našeg društva.“

Nastavnica Emina Mustafčić veli da utvrđivanju istine o ratnim događajima i pomirenju među građanima BiH ne doprinose političari koji poriču zločine koje su počinili pripadnici njihovog naroda ili negiraju genocid koji se dogodio u Srebrenici:

„Ne treba poricati što se desilo. Te ljude koji poriču treba maknuti - maknuti da nigdje nisu u političkom životu prisutni. Jer zagađuju. Oni će na ovoj osnovici i bijedi koju su nam dali kupiti ljude u zaluditi ih u glavama za možda 100, 200 maraka - jer ljudima je stalo da i to dobiju“, smatra Mustafčić.

*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG