Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Tapkanje u mjestu pred vratima EU


Sedište delegacije Evropske komisije u Sarajevu, BiH, ilustrativna fotografija

Sedište delegacije Evropske komisije u Sarajevu, BiH, ilustrativna fotografija

Iako su političari iz BiH najavljivali da bi se aplikacija za članstvo podnesena prije pet mjeseci, mogla naći na dnevnom redu Vijeća za vanjske poslove Evropske unije u ponedjeljak, to se nije dogodilo. Tek je ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU saopšteno da je u Sarajevu istog dana potpisan adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što je izmamilo još jedan oblik podrške ili nove nade za bh. proces pridruživanja. Najavljivani “Dan D” ostao je tako ubilježen samo u kalendarima domaćih zvaničnika.

Nekoliko mjeseci su trajali pregovori između BiH i EU o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u njegovom trgovinskom dijelu, koji se odnosi na činjenicu da je Hrvatska postala članica Unije, nakon što je ovaj dokument ugledao svjetlo dana. Kako je najavljivano, radilo se o tehničkom pitanju koje je, kao i bezbroj puta ranije, u BiH postalo prvorazredno političko. Na to je, stavljajući potpis na Protokol o adaptaciji Sporazuma, ukazao i šef delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark).

Lars-Gunnar Wigemark

Lars-Gunnar Wigemark

Nijedna od zemalja koja je u procesu pridruživanja ili integracija u Evropsku uniju, kada je riječ o ovakvom protokolu adaptacije SSP-a, nije imala ovoliko drame.

"Važno je nastaviti procese provođenja reformi i postići aranžman sa MMF-om. U vašem susjedstvu se stalno dešavaju strašni događaji, kao što su onaj u Nici i Turskoj. Morate djelovati i prihvatiti prilike koje su vam pružaju. Posebno prilike i šansu koje vam pruža EU. Otvoren vam je prozor sa prilikama i nemojte to propustiti. Nemojte čekati", poručio je Vigemark.

Adaptacija je podrazumijevala da se tehnički ili matematički izmijene kvote, koje je Hrvatska kao članica CEFTA sporazuma imala u svom izvozu poljoprivrednih proizvoda u BiH, odnosno, unijeti ih u ukupan odnos trgovine između EU i BiH.

Glavni bh. pregovarač Hamdo Tinjak tvrdi da se ne radi o liberalizaciji bh. tržišta

„Radi se o određenim količinama mlijeka, maslaca, mesnih prerađevina, bisvita i vina, naravno i šećera. U svemu tome, to su količine koje ne mogu ugroziti naše tržište. Mlijeko je produkt koji ima najveću količinu, ali baš zbog toga će mlijeku biti fazno prilagođavan uvoz“, rekao je Tinjak i dodao kako je bitno da BiH dobije zamah na evropskom putu i korak po korak ide ka EU.

Do Protokola o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju došlo se teškom mukom, uz brojne ucjene i uslovljavanja između BH političara. Možda bi situacija ostala ista da nije bilo posredovanja njemačke kancelarke Angele Merkel, a zatim i ministra poljoprivrede ove zemlje, koji su obećali direktnu novčanu pomoć bh. poljoprivrednicima, ukoliko se pokažu njihovi gubici.

Dragoja Dojčinović, predsjednik udruženja voćara RS, ipak, kaže da obećanja do sada nisu urodila plodom.

„Mi smo na jedvite jade pristali na taj adaptirani sporazum, ali mi ne očekujemo nešto da će biti onako kako je obećano. Sva ta obećanja nisu se baš nikada ispoštovala. Ali, vidjećemo sada su obećanja stigla s visokog nivoa“, ističe Dojčinović

Izmijenjeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, jedan je od uslova da bi bh. aplikacija za članstvo – podnesena prije pet mjeseci, dobila prolaz, odnosno da bi je Vijeće za vanjske poslove EU proslijedilo Evropskoj komisiji. To se nije desilo na sjednici održanoj u Briselu u ponedjeljak, što analitičar Evropske inicijative za stabilnost, Adnan Ćerimagić, vidi ovako:

Adnan Ćerimagić

Adnan Ćerimagić

“Nije bilo dovoljno samo donijeti odluku o Sporazumu, već je bilo potrebno napraviti, da tako kažem, diplomatsku inicijativu, koja bi omogućila Bosni i Hercegovini da već danas Evropska komisija krene sa pripremom upitnika. Proteklog vikenda, nakon što je Predsjedništvo dalo saglasnost za Sporazum, u Briselu osim naše ambasadorice i njenih saradnika nije bilo nikoga."

Ćerimagić još ističe: "Znači, lekcija koju moramo naučiti jeste da da Bosna i Hercegovina mora jače zagovarati ono što je njoj u interesu, da neke stvari, pogotovo sad kad se dešava toliko toga u svijetu, neće doći prirodno, neće doći samo od sebe. A moram podsjetiti na ogromno zaostajanje za zemljama regije – naprimjer, za Crnom Gorom trenutno zaostajemo 78 mjeseci, znači više od sedam godina. Upitnik, koji bi BiH dobila od Evropske komisije prije svega bi značilo smanjenje te velike razlike između naših susjeda i nas.“

Iako je u Sarajevu, više puta ponovljeno da je BiH izmjenama u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, „odblokirala“ svoj evropski put, jasno je da nije dosljedna obavezama koje je prihvatila. Još uvijek nije usvojen efikasan mehanizam koordinacije, dok su blokade, naizmjenično iz jednog ili drugog entiteta, u dobroj mjeri stopirale reforme, na koje se takođe BiH obavezala.

Miloš Šolaja

Miloš Šolaja

Stoga, profesor banjalučkog univerziteta Miloš Šolaja kaže da ima osjećaj "kao da se političari u BiH nastoje dodvoriti i tom nekom, Kalimero politikom, te dobiti naklon Evropske unije".

"Međutim, na kraju krajeva, od tog svega neće biti ništa dok se god suštinski ne uradi nešto na rješavanju kriznih procesa, kriznih situacija. Sve nam je u krizi, od politike, ekonomije, privrede, prava. Ništa se nije učinilo i mislim da tu neće biti tako lakog opraštanja. Oni koji se imalo razumiju u te procese, mogli su pretpostaviti da to neće ići tako brzo. Sve što je rađeno, rađeno je, a i sada se radi uglavnom zbog narednih izbora. Poslije narednih izbora doći će oni tamo, opšti. Sve to ide nekako u pravcu koji nije ono potpuno stvaranje atmosfere koja vodi prema Evropskoj uniji“, navodi Šolaja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG