Dostupni linkovi

BiH: Svrstani pod ostale obespravljeni u vlastitoj državi


Ilustracija

Ilustracija

Izolacija i neprihvaćanje onih koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini je svakodnevna. Počevši od osnovnog prava na obrazovanje, pa sve do ostalih životnih pitanja, ova populacija se nastoji isključiti iz društva. Kao takvima nepravedno im je oduzeto i pravo građana koji mogu biti izabrani na vlast.

Službeni podaci ne postoje, no procjenjuje se da građana koji ne pripadaju nekom od konstitutivnih naroda ima oko 400.000. Na ovo pitanje odgovoriće predstojeći popis, no kada će ih priznati U stav i sistem teško je odgovoriti. O problemu tzv.ostalih govorilo se na okruglom stolu u Sarajevu.

Ena Bavčić rođena je u Sarajevu prije 27 godina. Izjašnjava se kao građanka i državljanka BiH. Prema Ustavu spada u kategoriju ostali iako nije pripadanica nacionalne manjine. Tako se i osjeća:

„Osjećam se kao ostali zato što želim da budem slobodna građanka. Osjećam se kao ostali zato što želim da budem Bosanka i Hercegovka u svojoj državi“, kaže Ena Bavčić.

U preambuli Ustava BiH razlikuju se dvije kategorije - Bošnjaci, Hrvati i Srbi nazvani su konstitutivnim narodima, dok drugu kategoriju čine „ostali" u koju su uključeni Romi, Jevreji i druge manjine, ali i svi oni koji svoj primarni identitet vide u državi u kojoj žive.

Ostali ne mogu biti izabrani u Predsjedništvo BiH, Dom naroda, rukovodstva kantona, ne mogu biti sudije i ombudsmeni, nema ih u upravnim odborima i na čelu javnih preduzeća.

„Vi ne možete danas ući u obdanište u BiH, u Sarajevu recimo, i reći djeci: ’Ako budete učili, svako od vas jednog dana može biti predsjednik ove države.’ Vi lažete tu djecu ako im tako kažete. Jer ako ima neko ko je ostali, on ne može. A znate šta je meni posebno zanimljivo - BiH je svoju nezavisnost stekla zahvaljujući činjenici da je Badinterova komisija posmatrala da je BiH država njenih građana i da je za njenu nezavisnost dovoljno da se izjasni 51 posto njenih građana. Da je Badinterova komisija prepoznala BiH na način na koji je današnji politički lideri prepoznaju, mi nikada ne bismo postali nezavisni“, ocjenjuje Peđa Kojević, zastupnik u federalnom Parlamentu.

Gotovo svi zakoni na državnom nivou govore o etničkoj zastupljenosti zaposlenih, etničkoj strukturi vlasti, etničkoj stukturi izvršnih organa.

Da Ustav sadrži diskriminirajuće odredbe i kada su u pitanju konstitutivni narodi, ističe Šefik Džaferović, predsjedavajući Ustavnopravne komsije Parlamenta BiH:

„Sa jedne strane se promovira ravnopravnost svih građana na cijeloj teritoriji BiH – to je potvrdila i presuda Ustavnog suda BiH o ravnopravnosti naroda na cijeloj teritoriji, a sa druge strane se u pojedinim ustavnim odredbama rezerviraju određena prava isključivo za konstitutivne narode. Očigledno je, dakle, da se nalaze u sukobu kolektivna prava sa individualnim.“

Pitanje kolektivnih prava

Presudom Suda u Strazburu u predemtu Sejdić-Finci Ustav BiH neophodno je uskladiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima tako što će iz njega biti izbačene sve diskriminirajuće odredbe.

Značajan napredak još uvijek nije postignut jer se stranke ne mogu dogovoriti kako da mjesta za ostale ne budu na štetu pozicija koja pripadaju njima na temelju etničke pripadnosti.

Tija Memišević iz Evropskog istraživačkog centra kaže kako je prije implementacije presude neophodno definirati kategoriju ostali i jasno utvrditi individualna ljudska prava, što jeste suština Evropske konvencije.

„Svako društvo u kojem je dominantan princip organizacije kolektivitet, kako god da organizujete društvo, pripadnik neke grupe ili neki građanin pod nekim okolnostima će biti diskriminiran. Na putu rješenja bi bilo jako dobro otvoriti javnu diskusiju o tome šta su stvarno ta kolektivna prava. Kako se kod nas ona tumače ili razumiju, ustvari niteorija ni praksa ne poznaju“, kaže Tija Memišević.

Iako se više identiteta smatra bogatstvom država sa pluralnim društvima, u BiH različiti identiteti isključuju jedan drugog - manipuliše se sa pojmovima nacija i narod, etnička pripadnost i vjeroispovjest, građani i ostali.

Informacija nedavno plasirana u medije kako se na probnom popisu gotovo 35 posto građana izjasnilo kao Bosanci i Hercegovci alarmila je ovdašnje političare i vjerske službenike.

Iako pitanje etničke pripadanosti nije obavezno, Memišević dodaje kako ono može biti važan faktor u promjeni Ustava:

„Kada bi se ponovio taj broj od 35 posto, to će najvjerovatnije u odnosu na sva tri konstitutivna naroda ustvari relativno biti najveća grupa. To će dovesti u veliko pitanje postojeće uređenje BiH, odnosno pitanje učešća u vlasti, u političkim procesima jednog ogromnog dijela stanovništva BiH.“

Profesor Miodrag Živanović bio je član neformalne skupine građana koja se prije dvadesetak godina obratila tadašnjem najvišem organu vlasti u Bosni i Hercegovini, dakle Skupštini Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, sa pitanjem zašto društveni život i društveni procesi nisu krenuli tragovima onoga što se navodi u Deklaraciji Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, po kojoj je Bosna i Hercegovina država Muslimana, Srba, Hrvata i svih građana koji u njoj žive, gdje se garantuju sloboda vjeroispovijesti i sva druga prava bez obzira na nacionalnu, vjersku i svaku drugu pripadnost.

Odgovor do danas nije stigao.

„Ono što je bilo na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a kada je donijeta Deklaracija o pravima građana BiH, to je, ja mislim, i danas najsavremeniji dokument koji posjeduje BiH. On je takođe eliminisan jer su eliminisani građani. Ova konstelacija plemenskog uređenja apsolutno odgovara nacional-političkim elitama. Čak sama presuda u slučaju Sjedić-Finci nije toliko ni bitna, time se ne rješava ovo osnovno pitanje generalne diskriminacije ljudi. Trebaće nam, ja mislim, decenije da se taj pojam građanin vrati u ustav“, zaključuje Živanović.

  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG