Dostupni linkovi

logo-print

Odluka o objavi rezultata popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, sudeći prema reakcijama iz Republike Srpske (RS), mogla bi dovesti do novih političkih zaoštravanja. Pozicija i opozicija, statističari i stručnjaci iz tog bh. entiteta ujedinjeni su u namjeri da se suspenduje Odluka o objavi popisa stanovništva. Rezultate neće priznati, niti će sudjelovati u njihovoj obradi.

Nakon dvije i pol godine od održavanja prvog poslijeratnog popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, odlukom direktora Agencije za statistiku BiH, Velimira Jukića, otklonjene su prepreke za obradu i objavljivanje rezultata popisa.

Državna i entiteske agencije za statistiku dugo se nisu mogle usaglasiti u vezi sa metadologijom obrade podataka popisa, a posebno je sporno bilo pitanje 40 iz popisnice o broju stalnih stanovnika u BiH.

Ovom odlukom Velimir Jukić je temeljem zakonskih ovlasti odlučio kako će među stalne stanovnike BiH biti ubrojano i 196.000 osoba čiji su status predstavnici vlasti u RS-u smatrali spornim, jer su kao mjesto rada ili školovanja naveli inostranstvo.

"Sve ono što je u popisnici testirano, sve će se na kraju i obraditi. Oni stanovnici koji budu određeni kao rezidenti, biće rezidenti, a oni koji nisu – to neće biti", poručio je Velimir Jukić.

Entiteske statističke agencije ostale su i dalje potpuno suprotnih stavova.

"Zavod za statistiku Republike Srpske i dalje spori one iste popisnice. Oni stanovnici se ne mogu računati kao rezidenti, jer je to suprotno Zakonu", rekla je Radmila Čičković, direktorica Zavoda za statistiku RS-a.

Emir Kremić, direktor Zavoda za statistiku Federacije BiH, poručuje da se ne treba više trošiti energija na ovo pitanje.

"Vremena je malo, a posla puno. Subotama i nedjeljama ćemo raditi da uspijemo objaviti rezultate u roku", ističe Kremić.

Rezultati popisa trebaju biti objavljeni do 1. jula. A kako je od samog početka, popis u Bosni i Hercegovini bio političko pitanje, oštre rekacije stižu iz Republike Srpske. Odmah je reagovao predsjednik tog eniteta Milorad Dodik, rekavši kako je to "udarac Bosni i Hercegovini".

"Mislim da Savjet ministara to pitanje treba da stavi na dnevni red i da ga suspenduje. Ako se to ne desi, naši predstavnici treba da prekinu odlučivanje u Savjetu ministara. Ne moraju se povlačiti, ali mogu da kažu da dok se ovo pitanje ne riješi ne idemo dalje. Mislim da je ovo trenutak kada treba poduzeti i neke druge mjere koje će ukazati da niko ne može da se avanturistički odnosi prema podacima i da ne uvažava institucije Republike Srpske", kaže Dodik.

Branislav Borenović

Branislav Borenović

Opozicija iz ovog bh. entiteta ima isti stav. Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Branislav Borenović, rekao je da nije dobro ni za RS ni za Bosnu i Hercegovinu ako se donesu odluke, koja nisu usaglašene na svim nivoima u BiH.

"Očekujemo da predsjednik RS-a, onako kako je i najavio, objavi razultate za RS, prema metodologiji koja je jedina ispravna", ističe Borenović.

Statastičari, ali i mediji iz RS-a, pogotovo javni servis iz tog entiteta, osuđuju ovu odluku, ali i svojom retorikom zaoštravaju ionako narušene političke odnose u Bosni i Hercegovini.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, pak, tvrdi da je riječ o pozitivnoj odluci, čime će biti otklonjena velika prepreka u procesu evropskih integracija.

"To je pozitivna vijest koja pokazuje kredibilitet i spremnost Bosne i Hercegovine da pravovremno odgovori na svoje obaveze", navodi Zvizdić.

Osamnaestogodišnja pauza

U velikom broju zemalja popis ima, prije svega, ekonomski karakter, ali ne i u BiH. Rat je iz korijena promijenio demografsku strukturu. Čekalo se 18 godina kako bi se održao popis, jer je cjelokupni politički sistem zasnovan na podacima popisa iz 1991. godine. Zato je u fokusu pažnje, kako tada, tako i sada, broj pripadnika konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Kada budu poznati rezultati, slika će biti neuporediva s predratnom Bosnom i Hercegovinom.

Statističke agencije zapravo su se i sporile o statusu onih koji su tokom rata prognani iz svojih domova i kojima je povratak nakon rata na različite načine otežan.

Još početkom prošle godine Senadin Lavić iz Bošnjačkog kulturnog društva "Preporod" je pitao: "Šta će se desiti sa nerezidentnim Bošnjacima u entitetu RS? Da li je negdje neko odlučio koliko može biti Bošnjaka u entiteu RS, koliko Srba u Federaciji BIH ili Hrvata u RS-u".

Nakon što je u BiH popis 2013. godine proveden, objavljen je tek preliminarni podatak po kojemu je u oktobru te godine popisano 3,79 miliona osoba, što je pola miliona manje nego prije rata.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG