Dostupni linkovi

logo-print

BiH se zadužuje zbog enormne javne potrošnje entiteta


Bosnia and Herzegovina - Convertible mark banknotes, banknote, coins, coin, money, crisis, debts, 25Jan2012

Bosnia and Herzegovina - Convertible mark banknotes, banknote, coins, coin, money, crisis, debts, 25Jan2012

Bosna i Hercegovina nije otplatila ni stari dug, a već pregovora o novom zaduživanju sa MMF-om. Iako predstavnici vlasti tvrde kako je to nužno s obzirom na ekonomske i finansijske poteškoće u zemlji, činjenica je da je glavni povod finansiranje javne uprave.

I sva dosadašnja zaduženja išla su u tom pravcu, a niti jedna marka nije bila namijenjena za privredni razvoj i zapošljavanje.

Ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić kaže da državi nije potreban aranžman, ali jeste njenim entitetima, a evo zbog čega:

„Da bi se ušlo u strukturalne reforme i prevladali enormno visoki deficiti kako bi se mogao osnažiti realni sektor.“

Špirićev zamjenik, Fuad Kasumović, ne slaže se niti sa jednom ocjenom svog šefa. Za naš radio kaže da niko ne zna koliko novca se traži od MMF-a, čija je delegacija u petodnevnoj posjeti BiH, te da prijedloge neko drži “u ladicama”.

Kasumović ističe da je Bosna i Hercegovina do 2008. sa predratnim dugom bila zadužena sa milijardu i 300 miliona eura. Četiri godine kasnije, dug je porastao na iznos veći od 3,5 milijarde eura. I tada, kao i danas, obećavano je da će novac biti utrošen za ekonomski rast i zapošljavanje.

"Jedino čim se vlade RS i FBiH bave je kako će dodatno zadužiti te entitete da bi mogli finansirati javnu potrošnju koja je enormna", kaže Fuad Kasumović.

„Dovešećmo državu u veoma tešku situaciju kada nećemo moći odgovoriti svojim međunarodnim obavezama. Vlade entiteta, koji su gro toga kredita uzeli i koji hoće i dalje da uzmu, i dalje drže deficite u budžetima, i dalje ne povlače nijedan potez koji će pomoći veći broj zaposlenih - vidite svakodnevno ljudi ostaju bez posla. Jedino čim se jedan i druga vlada - govorim o RS i FBiH - bavi je kako će dodatno zadužiti te entitete da bi mogli finansirati javnu potrošnju koja je enormna i koju ova privreda i ovi građani ne mogu izdržati“, tvrdi Kasumović.

Republika Srpska i Federacija BiH već godinama odugovlače da provedu reforme, odnosno pokrenu privredni oporavak i smanje broj nezaposlenih. Umjesto toga, javna uprava sve je brojnija, a o novim kreditima se razgovara uoči svakih izbora.

Istovremeno, predstavnici vlasti Federacije BiH ocjenjuju da bi sklapanje novog aranžmana sa MMF-om bilo od važnosti za njenu fiskalnu stabilnost, a o očekivanjima Republike Srpske govori Zoran Tegeltija, ministar finansija tog bh. entiteta:

„Naša očekivanja vezano za aranažman sa MMF-om su u pravcu da eventualno refinansiramo naše obaveze koje nam dospijevaju 2013. i 2014. godine, odnosno da dobijemo toliko sredstava koje bismo iskoristili samo za refinansiranje obaveza.“

Potrebnan program za izlazak iz krize

Rijetki su predstavnici zakonodavne vlasti koji se interesuju za postojeće ekonomsko stanje u zemlji, razloge zbog kojih je kreditni rejting najniži u regiji i brojke koje pokazuju da će broj nezaposlenih uskoro biti jednak broju zaposlenih.

To dokazuje i posljednja sjednica bh. parlamenta, na kojoj su poslanici imali priliku da pitaju Vijeće ministara o svemu navedenom, ali tokom trosatne sjednice jedino pitanje te vrste je postavio Martin Raguž, jedan od čelnih ljudi vladajućeg HDZ 1990., koji za naš radio kaže:

Martin Raguž

Martin Raguž

„Ja zaista mislim da su stvari neću reći došle do kraja, ali su svakako tu negdje. Ljudi su s pravom nezadovoljni - ogromna je stopa nezaposlenosti, financijske dubioze su sve veće. Pitanje kako posluju naši gospodarski subjekti je apsolutno najvažnije, ali ono uopće nije u fokusu javnosti. Ja očekujem sve veći pritisak na vlasti, a i sama situacija će stvarati takve okolnost. A mislim i da novac izvana neće više dolaziti. I dobro je da ne dolazi za pokrivanje dugova i dubioza u javnim proračunima, nego da dolaze za konkretne i ozbiljne projekte.“

U posljednje vrijeme sve je glasnija i opozicija, koja od vlasti traži program za izlazak iz postojeće krize. Iste uslove postavlja i MMF, no, kako kaže Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, plaši se da će ta finansijska institucija popustiti bh. vlastima zbog politizacije prilika u BiH.

"Bojim se da se ni MMF neće ponašati kako se inače ponaša. Ja mislim da BiH zaslužuje tvrđu politiku MMF-a, veću kontrolu rasipništva državnih institucija, raznih nivoa vlasti. Ali bojim se da to MMF sada neće raditi i mislim da će kao krajnji rezultat biti meki uslovi, dalje zaduživanje, a bojim se da je to na neki način zločin prema ovom narodu“, kaže Ivanić.

„Nepostojanje vizije da se problem riješi, nenuđenje rješenja, prihvatanje politike svršenog čina, kao što je to uzimanje sredstava od MMF-a po izuzetno nepovoljnim uslovima. Obistinjuje se ona izjava gospodina Štiglica da smo došli do četvrtog kruga pakla. Naime, očekuje nas zaista izuzetno teška situacija ukoliko se konkretni rezovi ne poduzmu u ekonomiji BiH i dok se politika ne bude ozbiljno počela baviti ekonomskom situacijom u ovoj državi. Sve je podređeno političkoj situaciji, bužetu i zadovoljenju potreba onih koji tamo rade, ne računajući na ogromnu armiju nezaposlenih, penzionera i socijalno ugroženih kategorija“, smatra Duljko Hasić, ekonomski analitičar.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG