Dostupni linkovi

logo-print

Bosna i Hercegovina još nije donijela odluku da li će se priključiti globalnoj borbi protiv militanata Islamske države. Za američki State Department BiH je opredjeljenjem dio globalne koalicije u kojoj se nalazi više od 50 zemalja, mada nije i zvanično na listi. To nije prepreka da se traži da se, kao pomoć u borbi protiv militanata u Iraku uputi višak naoružanja i municije. Ministarstvo odbrane BiH tek je u fazi popisa viškova, pa se ne zna s čime bi i kada BiH mogla pomoći u globalnoj borbi.

Hoće li i koliko naoružanja i municije BiH uputiti kao pomoć u borbi protiv militanata Islamske države još je nepoznanica. Iako nije na zvaničnoj listi State Departmenta, BiH se smatra dijelom globalne koalicije, te je Ambasada SAD zatražila od Ministarstva odbrane BiH da višak naoružanja i municije uputi u Irak. Procjenjuje se da se radi o 30 miliona metaka 7,67 i više komada krupne municije, a za Irak bi mogla da ode i veća količina minsko-eksplozivnih sredstava.

O kakvom tipu i količini naoružanja i municije je riječ znaće se tek kad Ministarstvo odbrane napravi spisak raspoloživih viškova, koji će uputiti Predsjedništvu BiH, kaže zamjenik ministra odbrane BiH Živko Marijanac:

„Mi šaljemo prijedlog kao i uobičajeno. Mi nismo nikada slali prije Predsjedništvu da se ono izjasni prije nego što dostavimo. To će biti najvjerovatnije u toku iduće nedjelje.“

Da se od BiH se očekuje da pruži pomoć davanjem viška naoružanja i municije rekao je nedavno i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. On je potvrdio i da BiH ima viškove:

Nebojša Radmanović

Nebojša Radmanović

„U Oružanim snagama BiH ima oko 17 hiljada tona viška naoružanja i municije. Ovdje se radi otprilike o oko jedne tone, koja treba da bude taksativno nabrojana. Nije donesena konačna odluka o tome dok Ministarstvo ne sagleda sve procedure, stupi u kontakt sa svim potrebnima koji će primiti i ne bude sigurno kako će se naoružanje, odnosno ovdje prvenstveno municija i minsko-eksplozivna punjenja, iznositi iz zemlje i kome tačno ide.“

Ukoliko bi došlo do slanja pomoći, BiH će za izvoz oružja tražiti i garanciju Amerike da će oružje otići u prave ruke.

Iz Američke ambasade u BiH u pisanom saopštenju su poručili da očekuju da će BiH poslati pomoć Iraku:

„Koliko je nama poznato, razgovori o ovom pitanju se nastavljaju, a Ministarstvo odbrane BiH će procijeniti mogućnost pružanja pomoći prije nego što uputi preporuku Predsjedništvu BiH. Nadamo se da će BiH na kraju odlučiti da podrži koaliciju.“

Među 55 zemalja koje je State Department 19. septembra uvrstio kao partnere koji su dali doprinos u borbi protiv militanata Islamske države, ili su se obavezali da će ga dati, nalaze se i sve zemlje u regionu.

BiH, naglašava Radmanović, još nije donijela odluku o pristupanju kaoliciji koja se formira u svijetu:

„Bez obzira što smo u nekim dokumentima u SAD-u stavljeni u grupu zemalja koja jeste pristupila toj koaliciji, nema odluke Predsjedništva BiH za to. O tome će se tek razgovarati dok budemo imali sve pokazatelje.“

Po svemu sudeći, odluka bi mogla pasti na novi saziv kolektivnog šefa države. Najizvjesniji predstavnik iz RS je bivši ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić. On smatra da bi se BiH trebala pridružiti globalnoj borbi protiv militanata Islamske države:

„Jer je u pitanju najekstremniji mogući oblik terorizma i prijetnje ljudskim životima - i zato smatram da BiH treba da bude dio toga. Ne vidim nijedan jedini razlog zašto to ne bi bila. Mislim da bi takvim pristupom BiH se pokazala kao jedna moderna, demokratska zemlja i to je, uvjeren sam, interes građana BiH.“

S obzirom da je BiH do sada bila poznata samo po ljudima koji su išli ratovati za Islamsku državu, za očekivati je i da će dva druga buduća člana Predsjedništva zauzeti sličan stav.

Međutim, ne treba isključiti i moguće probleme oko donošenja jednoglasne odluke tri člana Predsjednišva, smatra Radmanović:

„Mislim da postoji uvjek mogućnost problema u BiH i da mi moramo animirati sve institucije u BiH da vode računa o tome. Dakle, ovdje nije pitanje samo odluke Predsjedništva, nego rada svih institucija u BiH, od onih obavještajnih koji evidentiraju probleme i ostalo, do drugih koji mogu i moraju to da spriječe.“

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG