Dostupni linkovi

Bosna i Hercegovina je pod sankcijama Energetske zajednice od 1. aprila ove godine jer Parlament BiH nije usvojio Zakon o gasu koji predviđa formiranje regulacionog tijela na nivou države.

Dok direktor sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač poručuje da je Bosna i Hercegovina, a naročito entitet Federacija BiH, u pravnom haosu kada je ova oblast u pitanju, te najavljuje da će dati preporuke svim međunarodnim finansijskim institucijama da ne ulažu u BiH, iz kompanije BH-Gas kažu kako lobističke grupe zbog vlastitih interesa upropaštavaju Bosnu i Hercegovinu.

Zakon o plinu i električnoj energiji na razini Bosne i Hercegovine još nije upućen u palamentarnu proceduru, ali bi uskoro trebao biti kazao je nedavno ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

BiH zbog kašnjenja već trpi posljedice jer joj je Energetska zajednica uvela sankcije, da ne može koristiti bespovratna sredstva za projekte koji se tiču poboljšanja snabdijevanja.

Razlog zbog kojeg ovaj zakon kao dio evropske direktive nije usvojen je što Republika Srpska (RS) smatra da zahtjev Energetske zajednice da se na nivou BiH kreira ovaj zakon, predstavlja još jedan pokušaj prenosa nadležnosti.

Ukoliko BiH uskoro ne usvoji ovaj zakon Energetska zajedica može pozvati međunarodne finansijske institucije da prestanu ulagati u BiH, te zabraniti Bosni i Hercegovini izvoz električne energije, kaže Janez Kopač.

"U BiH, a naročito u Federaciji, vlada pravni haos u ovoj oblasti. BiH ne da ima loš zakon, ona uopće nema zakon. Ovakav pravni haos nekima odgovara jer imaju profit od toga", dodaje Kopač.

Jedan gasovod za ruski gas

Nakon ovih upozorenja oglasili su se i iz kompanije BH-Gas u čijoj nadležnosti je oko 200 kilometara gasovoda kroz Federaciju BiH.

Direktor BH-Gasa Jasmin Salkić obrazlaže kako BiH uvozi ruski gas preko Srbije i za to ima samo jedan gasovod preko kojeg se snabdijeva i to u Zvorniku, u RS-u. Sarajevo je krajnja tačka potrošnje i troši više od 90 posto ukupnog uvoza. No, kompanija iz RS-a određuje količinu i cijenu transporta, a formiran je i entitetski regulator koji je već izdao dozvole za još dvije kompanije za nadzor nad distribucijom.

Tako da BiH na 250 kilometara gasovoda ima pet transportnih kompanija, a druge zemlje koje imaju i po 10.000 kilometara imaju samo jednu ili dvije.

Salkić navodi da je na postojeći gasovod priključen i krak koji će od iduće godine snabdijevati i područje Bijeljine, te da bi se vrlo lako moglo desiti da građani Sarajeva iduće zime nemaju grijanje.

"U RS-u imaju formiran regulator koji je dao dozvolu kompaniji Gaspromet Pale. Ta kompanija nema ni metar gasovoda već upravlja sa 19 kilometara gasovoda koji je u vlasništvu Srbijagasa na našem teritoriju, da vrši uslugu transporta", navodi Salkić i dodaje:

"Ukoliko i dalje entiteti budu određivali pravila, oni će moći određivati količinu gasa isporučenu Sarajevu, te količinu gasa isporučenu prema Zvorniku i Bijeljini, ne vodeći računa o stvarnim potrebama. I ne samo to, mi imamo samo jednu cijev i to postavljenu 1979. godine i na tu cijev se vrši dodatni pritisak. Sada planiraju da nam smanje kapacitet gasa na 1,2 miliona za cijelu Federaciju BiH a toliko potroši samo Sarajevo zimi."

Gasovod

Gasovod


BiH je jedina zemlja koja nije prihvatila Treći energetski paket za uređenje ove oblasti koji podrazumijeva i formiranje državnog regulatora koji će odlučivati o cijeni i vršiti nadzor nad uvozom i snabdijevanjem gasom, kao što imaju sve zemlje u okruženju.

Iz Uprave BH-Gasa tvrde kako je Energetska zajednica popustila domaćim vlastima i dozvolila da u parlamentarnu proceduru ide zakon koji predviđa protokolarnog državnog regulatora, a entitetskim regulatorima daje sve ovlasti. Član Uprave BH-Gasa Almir Bečarević kaže da su o tome odlučivali lobiji.

"Lobi je prvi - 'Gas-Res', gospodin Puhalac i Republika Srpska, a drugi lobi je Srbija, otvoreno, jasno i glasno, zato što 'Gas-Res' ima već viška gasa, ne znaju šta će s tim gasom koji su kupili od Gazproma. To je pritisak da se ovaj zakon usvoji, dakle, otvorite nam tržište da bi mi prodavali višak plina Federaciji", navodi Bečarević.

Drugi problem je, kako kažu, igra oko ratnog duga Rusiji za isporuku gasa.

Naime, Bosna i Hercegovina je potpisala da Rusija isplati BiH klirinški dug u kešu 125 miliona dolara, a BiH duguje Rusiji još oko 100 miliona dolara ratnog duga, koji je i do sada plaćala samo Federacija, jer Republika Srpska to odbija već 20 godina.

Novac koji će Rusija dati BiH Federacija će utrošiti u izgradnju cesta, a Republika Srpska, kako je najavljeno, uložiće u poljoprivredu.

"No, Ugovor ističe krajem iduće godine i pitanje je kad će Rusija zatražiti od BiH da joj ratni dug isplati", kaže direktor Jasmin Salkić i dodaje da će taj dug vjerovatno kao i do sada pasti na leđa građana Federacije.

Sličnog je mišljenja i gradonačelnik Zenice, jednog od najzagađenijih gradova Evrope koji čeka na gasifikaciju, te bivši zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumović.

"Taj novac se raspodjeljuje ponovo na štetu Federacije, a i plaćanje ratnog duga je takođe na štetu Federacije. Ja smatram da je ovo pomoć Rusije Republici Srpskoj", ocjenjuje Kasumović.

Jedino rješenje svih ovih problema je, kako kažu u BH-Gasu, priključenje na gasovod iz Crne Gore.

Riječ je o gasu iz Azerbejdžana koji će preko Turske, Grčke i Italije imati gasovod i u Crnoj Gori. Prve studije, kako najavljuju za uključivanje u ovaj projekat, biće gotove do kraja ove godine.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG