Među 12 evropskih zemalja koje su proglašene djelimično slobodnim prema izvještaju Freedom Housa, BiH je zabilježila najlošije ocjene u posljednjih deset godina, te dospjela na 103. mjesto. Iza nje je od zemalja regiona samo Makedonija, dok su ostale i do 30. mjesta iznad. Ovi podaci, prema mišljenju eksperata i medijskih djelatnika, ukazuju na sve veće pritiske i prijetnje opstanku profesionalizma u medijima.
Status BiH kao djelimično slobodne zemlje po medijskim slobodama ni ove godine se, prema istraživanju Freedom Housa, nije pomjerio, izuzev što su ocjene lošije nego su to bile u posljednjih deset godina. Tako je BiH ove godine na 103. mjestu sa ocjenom 50, čime je, uz Makedoniju, najlošije rangirana zemlja regiona.
Izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac iznenađena je ovakvim pozicioniranjem BiH, iako stanje nije najbolje. Činjenicu da zemlja iz godine u godinu pada na listi smatra žalosnom imajući u vidu da je BiH u regionu prednjačila po medijskim slobodama u vremenima kada je to za druge bilo nezamislivo:
„Protekla godina je bila obilježena velikim pritiscima na medije, otvorenim napadima na novinare, prijetnjama novinarima. Nije se libilo da se to radi na javnim mjestima ili u programu direktno. Upravo zbog tih koji čine takve napade na novinare i pritiske na novinarsko, slobodno izvještavanje, novinarska profesija je zbilja tako nisko rangirana na ljestvici“, kaže Zurovac.
Ovakvo rangiranje pak ne čudi Daria Novalića, vlasnika i direktora Magazina Start BiH:
„Pogotovo ako se poredimo sa regionom, znamo da je posljednjih godinu dana situacija kod njih prilično riješena, rade na svojim javnostima i rade sa medijima, i međunarodna zajednica radi sa njima, nije mi nikakvo čudo što su povećane prijetnje novinarima u BiH. I siguran sam da ne postoji problem Ukrajine i Rusije, da bismo bili puno gori u poređenju sa širim regionom nego što je to danas“, konstatuje Novalić.
Politička podrška
U ograničavanju medijskih sloboda, prema izvještaju Freedom Housa, ključnu ulogu imaju ekonomski faktori. U BiH se, uz to, još može dodati i politika, čije su tijesne veze sa privrednim sektorom dovele do pat pozicije.
Sve što je građeno u oblasti medija godinama se urušava i postaje sve gore, ocjenjuje Adnan Osmanagić, direktor RGS grupe. Kako je cijelo drušvo ovisno o politici, tako su i mediji izloženi pritisku. Ako ne direktno, jesu ekonomski:
„Mediji su u sve težoj ekonomskoj situaciji i to je samim tim još jedan primjer zbog čega su mediji prinuđeni da svoj opstanak traže u nekim korelacijama sa politikom, odnosno sa biznisom koji je u tijesnoj vezi sa politikom. Znači, nije bitno koliko su mediji vezani sa politikom, nego koliko je privreda i koliko je biznis, koliko je društvo kompletno ovisno o politici. Ne možemo izuzeti medije iz tih globalnih procesa, odnosno jednog vrlo negativnog uticaja koji politika ima generalno na naše društvo“, ocjenjuje Osmanagić.
Tome u prilog Novalić navodi kako je opstanak pojedinih medija direktno uslovljen političkom podrškom:
„Danas bilo koji medij ili novinara samo jedna rečenica ili pogrešan zarez dijeli od potpunog gašenja, ili makar jako velikih problema koji mogu uslijediti ako se nekom privrednom ili političkom moćniku, što u našem državi često velika razlika, učini da se nešto pogrešno izgovorilo. Pogledajte, u RS-u imali ste dvije, tri godine zaredom pomoć gospodina Milorada Dodika tzv. nezavisnim medijima. Ta pomoć je utihnula zadnjih godinu dana - i utihnuli su, bogami, i mnogi mediji u RS“, napominje Novalić.
I u proteklom periodu prisutni su pritisci na javne emitere i pokušaji uticaja na njihovu uređuivačku politiku, ocjenjuje Zurovac, koja to smatra izuzetno opasnim oružjem, tim prije što su upravo javni mediji servis građana i njihova je dužnost informisati istinito i pravovremeno:
„Napadi na novinare i na slobodno novinarsko izvještavanje, ugrožavanje slobodnog izvještavanja jeste zaustavljanje procesa razvoja demokratskog društva u BiH. Ovo je izborna godina i bojim se da će biti sve gore i gore kada su ti pritisci u pitanju.“
Status BiH kao djelimično slobodne zemlje po medijskim slobodama ni ove godine se, prema istraživanju Freedom Housa, nije pomjerio, izuzev što su ocjene lošije nego su to bile u posljednjih deset godina. Tako je BiH ove godine na 103. mjestu sa ocjenom 50, čime je, uz Makedoniju, najlošije rangirana zemlja regiona.
Izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac iznenađena je ovakvim pozicioniranjem BiH, iako stanje nije najbolje. Činjenicu da zemlja iz godine u godinu pada na listi smatra žalosnom imajući u vidu da je BiH u regionu prednjačila po medijskim slobodama u vremenima kada je to za druge bilo nezamislivo:
„Protekla godina je bila obilježena velikim pritiscima na medije, otvorenim napadima na novinare, prijetnjama novinarima. Nije se libilo da se to radi na javnim mjestima ili u programu direktno. Upravo zbog tih koji čine takve napade na novinare i pritiske na novinarsko, slobodno izvještavanje, novinarska profesija je zbilja tako nisko rangirana na ljestvici“, kaže Zurovac.
Ovakvo rangiranje pak ne čudi Daria Novalića, vlasnika i direktora Magazina Start BiH:
„Pogotovo ako se poredimo sa regionom, znamo da je posljednjih godinu dana situacija kod njih prilično riješena, rade na svojim javnostima i rade sa medijima, i međunarodna zajednica radi sa njima, nije mi nikakvo čudo što su povećane prijetnje novinarima u BiH. I siguran sam da ne postoji problem Ukrajine i Rusije, da bismo bili puno gori u poređenju sa širim regionom nego što je to danas“, konstatuje Novalić.
Politička podrška
U ograničavanju medijskih sloboda, prema izvještaju Freedom Housa, ključnu ulogu imaju ekonomski faktori. U BiH se, uz to, još može dodati i politika, čije su tijesne veze sa privrednim sektorom dovele do pat pozicije.
Sve što je građeno u oblasti medija godinama se urušava i postaje sve gore, ocjenjuje Adnan Osmanagić, direktor RGS grupe. Kako je cijelo drušvo ovisno o politici, tako su i mediji izloženi pritisku. Ako ne direktno, jesu ekonomski:
„Mediji su u sve težoj ekonomskoj situaciji i to je samim tim još jedan primjer zbog čega su mediji prinuđeni da svoj opstanak traže u nekim korelacijama sa politikom, odnosno sa biznisom koji je u tijesnoj vezi sa politikom. Znači, nije bitno koliko su mediji vezani sa politikom, nego koliko je privreda i koliko je biznis, koliko je društvo kompletno ovisno o politici. Ne možemo izuzeti medije iz tih globalnih procesa, odnosno jednog vrlo negativnog uticaja koji politika ima generalno na naše društvo“, ocjenjuje Osmanagić.
Tome u prilog Novalić navodi kako je opstanak pojedinih medija direktno uslovljen političkom podrškom:
„Danas bilo koji medij ili novinara samo jedna rečenica ili pogrešan zarez dijeli od potpunog gašenja, ili makar jako velikih problema koji mogu uslijediti ako se nekom privrednom ili političkom moćniku, što u našem državi često velika razlika, učini da se nešto pogrešno izgovorilo. Pogledajte, u RS-u imali ste dvije, tri godine zaredom pomoć gospodina Milorada Dodika tzv. nezavisnim medijima. Ta pomoć je utihnula zadnjih godinu dana - i utihnuli su, bogami, i mnogi mediji u RS“, napominje Novalić.
I u proteklom periodu prisutni su pritisci na javne emitere i pokušaji uticaja na njihovu uređuivačku politiku, ocjenjuje Zurovac, koja to smatra izuzetno opasnim oružjem, tim prije što su upravo javni mediji servis građana i njihova je dužnost informisati istinito i pravovremeno:
„Napadi na novinare i na slobodno novinarsko izvještavanje, ugrožavanje slobodnog izvještavanja jeste zaustavljanje procesa razvoja demokratskog društva u BiH. Ovo je izborna godina i bojim se da će biti sve gore i gore kada su ti pritisci u pitanju.“
