Dostupni linkovi

logo-print
Građanima Bosne i Hercegovine u posljednjih sedam godina plate nisu rasle, ali su zato rasli životni troškovi. Osim rasta cijena osnovnih namirnica, svaki mjesec veće su i cijene komunalnih usluga. Vlasti to pravdaju nagomilanim dugovanjima javnih preduzeća, čije dugove misle „otpisati“ skupljim uslugama. Građani zbog toga negoduju, okrivljujući nesposobnu vlast koja u proteklih 20 godina iz javnih preduzeća novac koristi za stranačke svrhe i njihove budžete puni novcem bh. stanovnika.

Dolaskom jeseni, građanima Bosne i Hercegovine prijete nova poskupljenja. Nakon nedavnih koji se tiču vode i struje, najavljuje se poskupljenje grijanja za one koji žive u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i njegovoj užoj okolini. Poskupljenja su, kažu nadležni, nužna, a pravdaju ih višegodišnjim dugovanjima komunalnih firmi.

Foto: zoomzg

Foto: zoomzg

„Do korekcije cijena i nove tarifne politike mora doći. Ja mogu sad biti popularan ili nepopularan, ali biću najnepopularniji ako ne bude gasa“, kaže resorni ministar u Vladi Kantona Sarajevo Zlatko Petrović.

Adnan Kreso, direktor preduzeća BH Gas navodi:

„Do korekcije cijena grijanja u toplanama sigurno treba i doći će. U proteklih godinu i po dana plin za domaćinstva je bio znatno jeftiniji, u prosjeku 10 posto, nego što smo mi imali nabavnu cijenu plina.“

Građani Sarajeva zbog ovakvog odnosa vlasti negoduju, jer na koncu krajnji korisnik gotovo uvijek povuče deblji kraj:


Zavlačenje ruke u tuđi džep

Ekonomski analitičari smatraju da se poskupljenjima ne stvara održiv sistem naplate. U većini slučajeva ta komunalna preduzeća imaju monopolističku ulogu, zbog čega mogu kreirati cijene kakve im odgovaraju, kaže analitičar iz Udruženja ekonomista Republike Srpske Miloš Todorović.

„Ne možete beskonačno povećavati cijenu – jer koliko god da ste monopolista na određenom tržištu, kasa ili budžet građana je toliki koliki jeste. Svjedoci smo zadnjih četiri, pet godina da plate ili stagniraju u većini branši, odnosno u većini preduzeća, ili čak negdje i padaju, tako da ljudi neće moći sebi da priušte da plaćaju koliko god da im trebaju te komunalne usluge. I sigurno da mogu očekivati, ako ništa, za početak manji stepen naplate svojih usluga, a onda mogu očekivati i neke ozbiljnije posljedice ako nastave da se tako neozbiljno ponašaju“, navodi Todorović.

Ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan kaže:

„U ovom slučaju ne radi se o mjerenju ekonomske efikasnosti, ni o utvrđivanju pravičnosti, nego se nastoji zidanjem cijena prevaliti teret na korisnike usluga. Naravno, to znači zavlačenje ruke u tuđi džep, pri čemu to nije opravdano niti mjerenjem ekonomske efikasnosti, niti utvrđivanjem pravičnosti.“

U Bosni i Hercegovini ne postoji sistem mjerenja javnih usluga, kao što je slučaj u drugim zemljama, zbog čega Domljan upozorava:

„Može se vrlo jednostavno mjeriti kvalitet usluga u javnom sektoru, mogu se određivati cijene putem benchmarkinga, odnosno usporedbe sa odgovarajućim operaterima, odnosno poduzećima u drugim zemljama. Pri tome se vlast treba postarati da se uspostavi regulator i da regulator regulira aktivnost kako treba, tako što će se i aktivnost regulatora mjeriti, koji je također u javnoj funkciji, sa regulatorima drugih zemalja. U ovom slučaju kod nas ništa od toga nema, nego se poduzimaju ad hoc mjere, pa prema tome kao jedini rezultat uz svega toga može izaći pogoršanje ekonomske efikasnosti, odnosno neodrživosti na dulji rok.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG