Dostupni linkovi

logo-print

Dvije škole pod jednim krovom ili škola pod dva krova


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U Bosni i Hercegovini, osim što su nadležni dopustili da škole, ni nakon tri mjeseca od poplava, nisu obnovljene, pa djeca nastavu pohađaju u improvizovanim učionicama, postoji dugogodišnji problem segregacije. Pored poznatog problema - dvije škole pod jednim krovom, od ove godine postoji i - škola pod dva krova.

Početak nove školske godine u poplavljenim područjima BiH nije odgođen, ali su đaci u improvizovanim učionicama jer nadležni, ni za tri mjeseca, uprkos brojnim apelima, nisu uspjeli sanirati štete. U Posavini u nekoliko mjesta učenici će ići u zamjenske škole, dok školske zgrade ne budu u potpunosti obnovljene.

"Iz Grebnica će pohađati nastavu u osnovnoj školi u Domaljevcu. U općini Odžak, učenici iz Zorice-Vojskova će putovati na nastavu u drugu smjenu u Gornju Dubicu. Učenici iz osnovne škole u Prudu će nastavu pohađati u mjestom domu u Prudu", kaže Ivo Jelušić, ministar obrazovanja u Vladi Posavskog kantona.

Jelušić kaže i da imaju najave da će jedan broj roditelja i djece iz poplavljenih područja trajno napustiti ovo područje:

"Očekujemo da će doći do pada broja učenika i odlaska čitavih obitelji sa ovog prostora, što je za nas pogubno ali očekujemo preko 5.000 učenika u osnovnoj i srednjoj školi", ističe on.

U gradovima poput Doboja, koji je u majskim poplavama pretrpio ogromne štete, djeca će pohađati nastavu u svojim školama, ali na gornjim spratovima, dok je u toku obnova donjeg dijela zgrade. Nastava će biti skraćena do daljnjega. Ipak, većina učenika smatra da je i to bolje, nego da nadoknađuju časove:

- "Smatram da je bolje što je nastava počela jer nećemo morati da nadoknađujemo, niti ćemo gubiti raspust ili vikende."

- "Nadam se da ćemo moći, za pola sata, da naučimo ono što smo trebali za 45 minuta. Zavisi od plana, programa i samog gradiva, ali se nadama da ćemo moći."

Pored već dobro poznatog problema - dvije škole pod jednim krovom, od ovog septembra u BiH se pojavio još jedan fenomen - jedna škola pod dva krova.

Naime, riječ je o učenicima iz Konjević Polja, koji idu na instruktivnu nastavu iz nacionalne grupe predmeta u Kasabu jer im škola u Konjević Polju ne može omogućiti da te časove pohađaju u svojoj školi. Prvog dana škole posjetio ih je i ministar obrazovanja Federacije.

Damir Mašić

Damir Mašić

"Drago mi je da mogu, zajedno sa djecom i roditeljima, da prisustvujem početku instruktivne nastave za djecu koja bi, na žalost, trebala da idu u područnu školu u Konjević Polju. Žao mi je zbog svega onoga što Ministarstvo prosvjete i kulture RS čini prema ovoj djeci, koji su prisiljeni da ponovo idu na instruktivnu nastavu i opet da polažu razred u osnovnoj školi u Sarajevu. U XXI vijeku osporavati bilo kome da svoj jezik zove onako kako on želi, je ravno ne znam kojoj vrsti skandala", konstatovao je Damir Mašić, ministar obrazovanja Federacije Bosne i Hercegovine.

Političarima koji kreiraju obrazovnu politiku u Republici Srpskoj bilo je sasvim logično da djeca manjinskih nacija maternji, ili u ovom slučaju jezik bošnjačkog naroda, kako ga zovu, mogu učiti istodobno kada se u školama u Federaciji BiH uvodi drugi strani jezik - u VI razredu osnovne škole. Takav je zakon - kaže Goran Mutabdžija, ministar obrazovanja bh. entiteta Republika Srpska.

"Protivzakonito bi bilo da smo mi omogućili od prvog do devetog", poručio je Mutabdžija.

Kakve su posljedice takve politike za đake koji do VI razreda uče jezik većine, svjedoči i otac jednog prvačića iz Konjević Polja - Amir Begić:

"Kao roditelj sam mogao da primijetim da je, nakon 20 dana predškolske nastave, moje dijete počelo da izgovara riječi na ekavici", smatra ovaj roditelj.

Priča o školovanju bošnjačke djece u Vrbanjcima kraj Kotor Varoši i Konjević Polju na području Republike Srpske već godinu dana svodi se na princip: prilagodi se ili idi. Bar tako sugeriše ministar Mutabdžija.

Mutabdžija u posjeti školi u Konjević Polju

Mutabdžija u posjeti školi u Konjević Polju

"Neka odu i oni u neku školu u Federaciji, neka polože taj razredni ispit. I za roditelje, koji žele da im djeca idu u stariji razred, mi ćemo to omogućiti", navodi Mutabdžija.

Ni protesti, ni sastanci, ni molbe roditelja, uz sudske tužbe protiv škole, nisu donijele napredak. Djeca već drugu godinu plaćaju najvišu cijenu onoga što je jasno kršenje zakona.

Izvršni direktor organizacije Vaša prava, Emir Prcanović, kaže da je odbijanje škola u Republici Srpskoj da uvedu nacionalnu grupu predmeta za djecu druge nacionalnosti, politička igra, baš kao i dvije škole pod jednim krovom u Federaciji BiH, gdje djeca različitih nacionalnosti nemaju u isto vrijeme ni veliki odmor.

"Suština je da sve vodi ka tome da ćemo najvjerovatnije i u RS-u imati istu stvar kao što imamo u Federaciji. Bojim se da je to nastavak jedne političke aktivnosti da se kroz najranjiviju grupu, a to su djeca, pokuša uticati na ostvarivanje nekih budućih planova", navodi Prcanović.

Pred Ustavnim sudom BiH pokrenuta je apelacija za ukidanje diskriminacije u školstvu na prostoru cijele zemlje. Pravo i pravda u BiH, međutim, ne idu pod ruku jer što je za jedan sud diskriminacija, za drugi je političko pitanje. A kako stvari stoje na terenu, kakav je rezultat takve politike u podijeljenim sredinama, kao što je Gornji Vakuf/Uskoplje, najbolje se vidi iz priče učenice Lorene.

"Na veliki odmor idem sa svojom prijateljicom koja je muslimanka i kada se zagrlimo, odjednom cijela škola stane gledati u nas - kako mogu, zar me nije stid, kao izdajem svoj narod", kaže Lorena.

Tačno je, međutim, i to da na području FBiH ni djeca srpske nacionalnosti nisu baš u prilici da uče samo srpski jezik. Uče mahom ono što i većina, odnosno što se naziva bosanski/srpski/hrvatski jezik. Tako se krug zatvorio. Probleme ne mogu riješiti ni sudske presude jer se one ne poštuju.

Ni zahtjevi Vijeća Evrope da se ukloni ovakav sistem, ni izvještaji UN-ovih komiteta, ni rezolucije Evropskog parlamenta nisu ugrozile opstanak diskriminacije.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Oborena je i sudska presuda Općinskog suda u Mostaru po kojoj se mora prestati sa segregacijom. Obrazloženje je da je sve politički problem. I jeste politički problem, navodi Emir Prcanović, te dodaje:

"A naši zakoni, nasuprot tome, imaju zaštitne odredbe. Te zaštitne odredbe se nikako ne primjenjuju i svih ovih godina smo mi vrlo, vrlo vješto igrali na tu kartu da pokušamo da izvrdamo cijelu priču zakona, da ustvari ostavimo onima, koji vode odgovarajuća ministarstva, odnosno u nadležnosti politike ili donosilaca određenih politika, da djecu cijelo vrijeme razdvajaju."

A kad se sve navedeno zanemari, ostaje pitanje gole egzistencije, odnosno sve većeg broja onih koji nisu u stanju da svojoj djeci pokriju troškove školovanja, sa malim ili nikakvim primanjima.

"Moja prosječna plata je oko 470 maraka. Samo za knjige mi treba 90 maraka, plus sveske i pribor, koji je poprilično skup plus. Uz sve to treba i ruksak. Za sve to će mi trebati najmanje 200 maraka", kaže jedan roditelj.

U ruralnim sredinama posljednjih godina prisutan je i trend ispisivanje, naročito ženske djece, iz škole nakon završenog četvrtog razreda. Roditelji kažu nemaju novca, ni za prevoz, ni za školovanje. Tako se, kažu poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini, polako, ali sigurno, ostvaruje nakana političara da imaju nepismen narod kojim se lakše manipuliše.

Na kraju ostaje još samo da podsjetimo, uoči svjetskog dana pismenosti, koji se obilježava 8. septembra, da je BiH na dnu evropske ljestvice po pismenosti jer ima prema podacima UNICEF-a više od 15 posto nepismenog stanovništva.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG