Dostupni linkovi

logo-print

Nakon Inzkovog alarma: BiH na vještačkim plućima


Zgrade Skupštine i Vijeća ministara BiH

Zgrade Skupštine i Vijeća ministara BiH

Kako praviti funkcionalniju Bosnu i Hercegovinu u situaciji u kojoj se trenutno nalazi, pitanje je na koje odgovor u ovom trenutku nisu kadri dati ni međunarodni ni domaći eksperti. A situacija je vrlo slična onoj kakva je bila u drugoj polovini devedesetih godina prošlog vijeka.

Ilustrativan je primjer opcija o disoluciji koji je, dok je visoki predstavnik govorio u UN-u, iznio Emil Vlajki, prijeratni profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, nekadašnji član pravnog tima Slobodana Miloševića pred Haškim tribunalom, a danas osoba koju je SNSD-u imenovao da u ime Hrvata bude potpredsjednik Republike Srpske:

„Promjena granica na Balkanu će biti. Uzeću primjer telefonskih brojeva: imate 381, to je Srbija, 382, to je Crna Gora, 383 nikome nije bio dodijeljen do sada, 384 također nije, 385 je Hrvatska, 386 je Slovenija, 387 je BiH, 388 nikome nije dodijeljen i 389 je Makedonija. Nedavno je 383 dodijeljen Republici Kosovo. Pitam se za koga su 384 i 388“, kaže Vlajki.

Slične, pa i radikalnije izjave nisu rijetkost na bh. političkoj sceni. Stoga ne čudi da je Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u. U objašnjenju se navodi kako će oko 900 vojnika mirovnih snaga ostati narednih 12 mjeseci u BiH „usljed političke krize i prijetnji usmjerenih ka suverentitetu zemlje“.

Malo ko je vjerovao da će Bosni i Hercegovini i 17 godina nakon rata trebati mirovnjaci. Upravo to misli i Patrick Moon, američki ambasador u BiH, koji kaže kako niko nije zadovoljan napretkom u ovoj zemlji:

„Kada se potpisao Dejtonski sporazum, svi su očekivali da će Bosna i Hercegovina u 17 godina postići mnogo, kako u pogledu ekonomskog prosperiteta, tako i jačanja demokratije. Neki napredak je postignut, ali svi znaju da još mnogo toga treba da se uradi. SAD su apsolutno posvećene da daju podršku BiH na njenom integrisanju u Evropsku uniju i NATO“, navodi ambasador Moon.

Iako niko ne spori kako Sjedinjene Američke Države žele pomoći Bosni i Hercegovini, činjenica je da se američka administracija distancirala od Dejtonskog sporazuma, koji je pod njenim okriljem nastao. Upravo tu tezu zastupa prvi ambasador SAD-a u BiH Viktor Jakovič, koji na pitanje na koji način spriječiti sadašnju retoriku koja poziva na disoluciju i kako napraviti funkcionalniju BiH, odgovara:

„Ja bih rekao da najprije treba više angažovanje međunarodne zajednice i više angažovanje SAD-a. Mi smo bili u devedestim godinama itekako angažovani u BiH, ali poslije tih prvih akcija, mi smo maltene prepustili sve Evropljanima. Evropaljni su sada preokupirani svojim problemima, svojom krizom, tako da mislim da nisu u stanju da posvete više pažnje Bosni i Hercegovini.“

Potkusurivanje velikih moćnika

Postojeća retorika u kojoj se želi podijeliti Bosna i Hercegovina, prema riječima Zijada Bećirovića, jednog od direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, nije slučajna. On tvrdi da se radi o ozbiljnom državnom projektu kojeg treba spriječiti, a njegove nosioce sankcionisati. I Bećirović podržava veću ulogu američke administracije u BiH i iznosi za naš radio pojedinosti onogo što će uskoro uslijediti kada je o tome riječ:

„Informacije koje dolaze do nas kažu da će doći do odlučnijeg angažmana, prije svega SAD-a, tako da jednostavno bez SAD-a nije moguće riješiti unutrašnje probleme u BiH.“

I dok neki ocjenjuju kako je uloga međunarodne zajednice, prvenstveno SAD-a, presudna za dalje funkcionisanje BiH, pojedini univerzitetski profesori kažu kako je upravo pod njihovom palicom napravljena država sa “unikatnim” državnim uređenjem u svijetu.

„BiH je napravljena da ne može funkcionirati. I gospodin Holbrooke prije smrti je rekao da mu je najžalije što nije siguran kakva će biti konačnica onoga što je dobio, naravno, u zadatak da se zaustavi rat i da se uvijek preko nas potkusurivaju veliki moćnici“, ocjenjuje Besim Spahić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.

„Ne može međunarodna zajednica slati MMF u istom periodu u kojem tužaka domaće političare. Dakle, ona im šalje MMF da ih spasi, da popune proračuneske rupe, te ih tako održava u životu, a istovremeno ih kritizira bez ikakve mogućnosti da ih sankcionira. To naši političari također znaju i neće tu igru - jer im je u ovome brlogu, u ovoj kaljuži idealno. I nikad im više neće biti nego u ovoj situaciji u kojoj je nama drugima svima loše“, smatra Mile Lasić, profesor na mostarskom Sveučilištu.

Brojne su političke teze o budućem ustavnom uređenju tokom posljednje dvije decenije bile prisutne u Bosni i Hercegovini. Od onih u kojima su jedni smatrali da treba ukinuti entitete, a drugi da treba provesti “duh Dejtona”, došlo se do toga da se prvi grčevito bore za opstanak Dejtonskog sporazuma, a drugi traže otcjepljenje jednog njenog dijela ili uvođenje trećeg entiteta.

Sve u svemu, osim nekoliko inicijativa nevladinog sektora i međunarodne zajednice, ozbiljnih prijedloga za promjenu Ustava nije bilo. Ono sa čim se slažu ovi drugi je da podjele neće biti, no, kako napraviti efikasniju državu koja će se uhvatiti u koštac sa brojnim ekonomskim i drugim problemima, koja neće biti “tempirana bomba” na Balkanu i koja će se brže približavati Evropskoj uniji, još odgovora nemaju.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG