Dostupni linkovi

logo-print

BiH nespremna za život na granici Evropske unije


GP Gradiška, foto: bih-x.info

GP Gradiška, foto: bih-x.info

I dok Republika Hrvatska krupnim koracima gazi ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, u BiH se sa neizvjesnošću čeka 1. juli, pogotovo u pograničnim područjima. Najbolji primjer je Gradiška, koja će biti i jedan od dva zvanična prelaza za izvoz i uvoz roba biljnog i životinjskog porijekla u EU.

Stanovnici Gradiške od 1. jula ove godine biće jedini u BiH koji će moći da kažu da su blizu Evropske unije. Makar geografski. Pogledom preko rijeke Save gledaće na granicu Unije, odnosno Hrvatske.

Ovaj bh. gradić na samoj granici sa Republikom Hrvatskom postaće pogranična opština i njegovi građani moći će dobiti i pogranične propusnice, koje je susjedna hrvatska opština Nova Gradiška već počela da izdaje.

Samo dva mjeseca do ulaska Hrvatske u Uniju, skoro niko u Gradišci o pograničnim propusnicama i kakvu korist nose ne zna ništa:


Hrvatska je već od 6. maja počela da izdaje građanima pogranične propusnice u brodsko-posavskoj policijskoj upravi i policijskoj postaji u Novoj Gradišci. To nam je potvrdio policijski službenik za odnose sa javnošću Antun Jakubović:

„Pravo na graničnu propusnicu imaju građani R Hrvatske i BiH koji imaju prebivalište u pograničnom području. Cijena pogranične propusnice iznosiće 60 kuna i izdavaće se sa rokom važenja od pet godina, sa mogućnošću produljenja još pet godina, i ona omogućuje boravak u pograničnom području druge strane do sedam dana", kaže Jakubović.

Sa druge strane rijeke Save u BiH, međutim, još se i ne zna na koji način bi građani mogli doći do pograničnih propusnica i ko je za to nadležan.

Ne samo zbog ovoga, Gradiška koja je prije rata imala u svom imenu i Bosanska, odličan je primjer odnosa bh. vlasti prema Evropskoj uniji. Iako je odavno određeno da će granični prelaz koji se nalazi u centru grada biti jedan od dva preko kojeg će se moći uvoziti i izvoziti robe biljnog i životinjskog porijekla, na njegovom evropskom uobličavanju urađeno je vrlo malo.

Načelnik opštine Gradiška Zoran Latinović kaže da je tek pred prvomajske praznike Uprava za indirektno oporezivanje BiH donijela odluku o proširenju postojećeg carinskog terminala kako bi se preduprijedio saobraćajni kolaps u ovoj opštini:

“Intervencije su počele na carinskom terminalu. Vjerovatno će se ekipa preseliti na sam granični prelaz. Tender je zatvoren, izabran je izvođač od strane Uprave za indirektno oporezivanje, a narednih dana ćemo raspisati i tender za proširenje carinskog terminala od strane opštine Gradiška", pojašnjava Latinović.

Hrvatska završila svoj dio

Granični prelaz u Gradišci dnevno u prosjeku pređe 400 kamiona i 2.500 putničkih automobila. Ako se nešto ne uradi, u opštini, koja je prema popisu stanovništva iz 1991. godina imala nešto manje od 60.000 hiljada stanovnika, povećani promet mogao bi izazvati pravi kolaps, kaže načelnik Latinović:

„Želim da izrazim očekivanje da se ipak u Gradišci neće desiti saobraćajni kolaps, da ćemo sačuvati granični prelaz Gradiška kao bip prelaz, gdje će prolaziti oko 80 procenata roba životinjskog i animalnog porijekla. U vezi s tim ja kao načelnik i lokalna uprava smo preduzeli sve mjere da se obezbijedi normalan protok roba i putnika.“

Kada je u pitanju granični prelaz, svoj dio posla Hrvatska je odavno završila, što je potvrdio i monitoring tim Evropske komisije.

A koliko BiH kasni u usklađivanju standarda sa zahjtevima Evropske unije potvđuje i podatak da nakon ulaska Hrvatske u EU iz Bosne i Hercegovine će se moći izvoziti samo med, riba i riblji proizvodi.

Ovo je jasna poruka bh. poljoprivrednicima i građanima kako se prema njima odnose oni čiji je to posao, a za koji primaju enormne plate, kaže ekonomistica Svetlana Cenić:

„Niko o vama ne vodi računa, razmislite od čega ćete živjeti i šta ćete jesti. To je doslovna poruka", kaže Cenićeva.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Peter Sorensen takođe smatra da će neodgovorno ponašanje bh. vlasti biti veliki problem kod izvoza nakon ulaska Hrvatske u EU:

„Postoje značajne prepreke, pogotovo koda su u pitanju poljoprivredni proizvodi, jer mnogi od bh proizvoda predstavljaju značajno učešće u izvozu. To će sigurno predstavljati veliki problem za ekonomiju. EU ulaže velike napore da pomogne BiH da prebrodi ove izazove u smislu fito sanitarnih uslova i da bude u mogućnosti da izvozi sve te proizvode", navodi Sorensen.

Ako se situacija ne promijeni u narednih mjesec i po, onda je sigurno da će se ionako loša ekonomska situacija u BiH još više pogoršati. Prema informacijama koje smo dobili od špeditera u Gradišci, već sada je za tri puta povećan uvoz roba u odnosu na izvoz.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG