Dostupni linkovi

logo-print

Sporazum za rast i zapošljavanje, objavljen u julu 2014. godine, a koji je kasnije postao dio reformskog programa EU za BiH, tokom maja i juna, biće predstavljen u 15 bh. gradova. Iako je riječ o listi novih – starih prioriteta, ovo je ipak prilika za više informacija o reformama koje bi zemlju izvukle iz krize i konačno dovele do kandidatskog statusa.

U Zaključcima Vijeća Europske unije iz decembra 2014., trasiran je novi put za BiH, odnosno za njeno integrisanje. Promijenjeni su prioriteti te su ekonomske i socijalne reforme stavljene u prvi plan. „Sporazum za rast i zapošljavanje“, predstavljen u julu 2014., ključni je dokument koji utvrđuje šest mjera, koje se uglavnom odnose na smanjenje poreskih opterećenja, veće zapošljavanje, poboljšanje poslovnog ambijenta, smanjenje korupcije i reformu sistema socijalne zaštite.

Na potrebu reformi privrednici ukazuju odavno. Zoran Vukoje, „Vinarija Vukoje“ iz Trebinja kaže da privrednici u prvom redu žele manje opterećenja:

„Tražimo manje stope na poreze i doprinose, a zatim i za razne namete, jer ljudi koji zapošljavaju i imaju sve prijavljene radnike, da bi bili konkurentni prema drugim, morali bi imati manja izdvajanja. Ko ima više radnika sasvim sigurno je u problemu. Za svakog od njih, osim za plate, treba skoro isto toliko novca uplatiti državi, pa ko to može izdržati?“, pita se Vukoje.

Osim poreza na dohodak, doprinosa za penzione i zdravstvene fondove poseban problem su takozvani parafiskalni nameti – tj. naknade koje privrednici i građani plaćaju za korištenje određenih dobara ili usluga. Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao “LiNK” iz Mostara, kaže:

“Imamo razne članarine – na primjer za turističke zajednice koje svi poduzetnici plaćaju, a kakvu korist imaju od toga? Recimo, plaćamo za šume – ne vidimo da se pošumljava. Izdvajamo za zaštitu voda, a ne vidimo da se vode čuvaju. Tu su i neki drugi nameti – za protivpožarnu zaštitu, za slučaj elementarne nepogode ali je najgore što ne znamo gdje taj novac ide. Masa novaca, koji se izuzmu od privrede i stanovništva ne služi za ono za šta se uzima. Kao da neko leži potrbuške i stalno izmišlja kako opteretiti privredu ali i građane.“

Adis Arapović

Adis Arapović

Centri civilnih inicijativa (CCI) procjenjuju da u Bosni i Hercegovini ima oko 400 parafiskalnih nameta na svim nivoima vlasti – od opštine do države, koji opterećuju privredu, a samim tim usporavaju ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i priliv investicija. Stoga su pokrenuli kampanju kako bi građani shvatili u kolikoj mjeri ovi nameti guše bh. privredu. Projekt-menadžer CCI-a Adis Arapović ističe:

“Količina novca koja se skupi po osnovu općih vodnih nakanada i naknada za opće korisnu funkciju šuma, mjeri se desetinama miliona. Parafiskalni nameti, privredi u BiH godišnje uzimaju između petstotina miliona i milijardu KM.”

Prema pokazateljima koji međunarodne organizacije redovno objavljuju, poslovni ambijent u BiH uglavnom zauzima najlošije pozicije. Enver Sarvan iz Nezavisnog biroa za razvoj, Gradačac, navodi neke od pokazatelja:

"Indikator lošeg poslovnog okruženja jeste upravo 547.000 nezaposlenih. Broj penzionera se skoro izjednačio sa brojem zaposlenih. Indikator je i broj blokiranih računa. Firme, njih 42.000, ima oko 68.000 blokiranih računa, a ne interveniše niko na jedan sistemski primjeren način, da vidi zašto je tako i da te prepreke otkloni. Za poslovno okruženje je bitno da se angažuju vlastita sredstva građana u Bosni i Hercegovini. Oko devet milijardi maraka stoji na računima banaka. Da je bolje poslovno okruženje, vjerovatno bi ljudi ulagali u samozapošljavanje i zapošljavanje drugih“, konstatuje Enver Sarvan iz Nezavisnog biroa za razvoj Gradačac.

Nove ekonomske i socijalne reforme, teško se mogu ostvariti na lošim temeljima kakav je pogrešna privatizacija, smatra direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini, profesor dr Aleksa Milojević:

Aleksa Milojević

Aleksa Milojević

“Mi nemamo masovnu dioničarsku svojinu, masovnu akcionarsku svojinu, koja jedina pravi krupna preduzeća, pravi industriju i pravi privredu. Mi jednostavno imamo jednu privatnu državu BiH gdje se skupilo nekoliko stotina ljudi, i BiH je raznešena u privatnim džepovima.

Ne mogu pojedinci graditi državu i privredu. Mi moramo uraditi novu privatizaciju i to je problem pred kojim stojimo – ili će privatizacija uništiti nas ili ćemo mi uništiti privatizaciju”, smatra Milojević.

Sistem socijalne zaštite će biti oblast najbolnijih reformi. Dr Žarko Papić, direktor Inicijative za bolji u humaniju inkluziju, naglašava:

“Sistem socijalne zaštite je socijalno nepravedan. Pri tom ne mislim na zdravstvenu zaštitu ili penzije – to je posebna priča, nego o onom što je tzv. socijala: dječija zaštita,osobe sa invaliditetom, civilne žrtve rata i klasična socijalna pomoć. Najsiromašnija petina dobija manje od najbogatije petine iz ukupnih budžetskih sredstava, što znači da sam sistem pojačava nejednakost u društvu, pa je socijalno nepravedan”, naglašava Papić.

Nakon političkih opredjeljenja za reforme, njihov precizan program trebali bi sačiniti zajedno, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i premijeri dva entiteta. Jer, dokument pod nazivom “Sporazum za rast i zapošljavanje” sadrži praktično popis oblasti u kojim nema napretka, već godinama. Na domaćim je snagama da za svoje probleme pronađu rješenje i da BiH vrate na put integrisanja.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG