Dostupni linkovi

logo-print

BiH će nakon saopštavanja konačnih rezultata parlamentarnih izbora krenuti u proces formiranja vlasti. Ma ko dobio mandat, jedan od prvih zadataka će biti otklanjanje zastoja u procesu približavanja Evropskoj uniji. Stoga, iz brojnih organizacija, prije svega civilnog društva, stižu poruke da se ne smije dozvoliti izolacija BiH kao dijela zapadnog Balkana zbog toga što njeni lideri ne ispunjavaju uslove za dobijanje kandidatskog statusa. Takav poziv je stigao i sa Međunarodne konferencije u Sarajevu, koja je završena u nedelju u organizaciji Panevropske unije BiH.

Puno desetljeće BiH nema napretka u reformama, a od 2008., kada je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, nije ispunila postavljene uslove.

Može li nova vlast, čije se formiranje očekuje nakon oktobarskih izbora, konačno zemlju izvući iz izolacije koja joj opasno prijeti?

Miodrag Živanović

Miodrag Živanović

"Upravo završeni izbori u BiH su pokazali da smo se mi, cijelo bh. društvo, vratili najmanje 25 godina unazad. Ja čak mislim da se one i ne trebaju formirati - jer su formirane 1990. godine, ista je struktura. Ali sa druge strane, to je jedna nova šansa, ili time je stvoren prazan prostor za veći, intenzivniji angažman institucija poput Panevropske unije BiH i sličnih institucija, jer vlasti očigledno, to je strukturalni poremećaj, u BiH neće moći da iz te svoje pozicije urade bilo šta", smatra profesor Univerziteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović.

BiH pet godina ignoriše Odluku Suda za ljudska prava i raspravlja o nečemu što treba provesti. Od buduće vlasti se ne može očekivati mnogo, jer provođenje presude zadire u samu srž ustavnih promjena, naglašava profesor ustavnog prava Kasim Trnka, predlažući da se pomoć zatraži od EU, ali i članica nekadašnje kontakt grupe za uspostavu mira u BiH kako bi se presuda konačno provela:

„Ne bude li se to desilo u vrlo kratkom vremenu, ne samo što nećemo dobiti kandidatski status nego će se pogoršavati politička situacija u BiH, a jedan od bitnih elemenata pogoršanja, koji ja vidim ako se nastavi ova matrica koja se nije promijenila od dejtonskih izbora do danas, sljedeća faza nacionalne konfrontacije biće, ustvari, zahtjevi za teritorijalizaciju nacionalnih interesa, i to je, u krajnjoj liniji, pitanje koje ima vrlo štetne posljedice po BiH. Nacionalnu ravnopravnost svakako treba osiguravati, ali postoji vrlo širok spektar instrumenata kako se može osigurati nacionalna ravnopravnost", konstatuje Trnka.

Često se postupak integrisanja, ne samo u BiH, shvata pojednostavljeno i određuje kao ispunjavanje postavljenih uslova ili usklađivanje domaćeg sa evropskim zakonodavstvom. Međutim, taj proces je mnogo složeniji, navodi profesor Mostarskog sveučilišta Mile Lasić:

Mile Lasić

Mile Lasić

„Potrebno je promijeniti politike, promijeniti aktere, europeizirati javnu upravu, dakle, u krajnjem promijeniti kulturološke i političke kodove kako bi se umjelo ophoditi sa posve novim ambijentom. Vi znate gdje smo mi u svemu tome – nigdje. Mi ćemo se pregoniti. Samo prosvjedi, ili snažna medijacija EU može uvjeriti naše ’vor-lordove’ da ozbiljnije shvate povjerenje koje im je ukazano“, ocjenjuje Lasić.

Što prije treba ukinuti model koji je do sada podržavala EU, da njeni predstavnici pregovaraju sa liderima stranaka, a ne sa nosiocima vlasti i suvereniteta u BiH, mišljenje je profesora Mirka Pejanovića:

„Zagovaram ideju da specijalni predstavnik EU na godišnjem planu rada ima zajednički agendu reformi sa Parlamentom BiH i da izvršenje reformi ide kroz izvještaje Evropskom parlamentu, da se izbjegne ta silna evropska birokratizacija i da se izbjegne pristajanje visokih evropskih birokrata da sa našim stranačkim liderima dalje izvlašćuju Parlament i odlučivanje", komentariše Pejanović.

Ko se treba mijenjati- Evropska unija prema BiH, ili BiH prema postavljenim uslovima? Predsjednik Delegacije EU za BiH i Kosovo Tonino Picula ima nedvosmislen odgovor:

„Ne treba očekivati da će se EU mijenjati - treba mijenjati BiH. Nema alibija. Ali pogotovo sa dolaskom Hrvatske na EU granice, pogotovo nakon što je Srbija počela pregovore, a Crna Gora grabi, BiH na neki način postaje izdvojena u tom svom stagniranju. Nema pozitivne stagnacije. I ne smijemo se vaditi na pozitivnu stagnaciju. Koji put je bolje napraviti korak unazad, pa onda stvari razdrmati, pa krenuti naprijed, nego biti zadovoljan stagnacijom. Ali mislim da stagnacija više u BiH nije moguća nakon 2014. godine", kaže Picula.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG