Dostupni linkovi

logo-print
Iako je ulazak Hrvatske u Evopsku uniju već mjesecima top tema u BiH jasno je da je nespremno dočekala trenutak za koji se mogla spremati godinama. Druge zemlje regije ubrzano idu ka istom cilju kao Hrvatska, dok BiH zaostaje, tako da sada, iako na granici s EU, nikada nije bila dalje od nje. Više za Bosnu i Hercegovinu rokova nema, Evropska unija je pustila da se problemi riješe - kad se riješe, što prema dosadašnjem iskustvu znači - bar deceniju čekanja.

Sa više od 1000 kilometara granice koju od noćas dijeli sa Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina joj nikada nije bila dalje. Za Hrvatsku je od ponoći zemlja trećeg svijeta, ona koja i dalje treba pomoć i međunarodnu supervizuju. Zemlja koja je prije desetak godina bila odmah iza Hrvatske po evropskim integracijama sada je samo tamna mrlja na karti Evrope, na šta je nedavno podsjetio i ambasador SAD u BiH Patrick Moon.

„Jedan parlamentarac mi je ispričao priču o nedavnoj posjeti Briselu, gdje mu je pokazana karta Balkana iz 2003. godine, na kojoj se vidi da je Bosna i Hercegovina među najuspješnijim u procesu evropskih integracija u regionu. Zatim su mu, 2012. godine, pokazali istu kartu, na kojoj se vidi da je napredak Bosne i Hercegovine toliko usporen da su ispred nje i zemlje koje prije devet godina nisu ni bile na karti“, kazao je Moon.

I tako ode Hrvatska, Crna Gora već putuje, a Srbija je spremila kofere. Jednom će, kako reče ambasador Moon i BiH na taj put. Do tada bh. političarima treba postati jasno da drugačije ne može. Više nema rokova. Evropska unija je spremna da aktivira Sporazum o stabilizaciji i pridrživanju kad se lideri usredsrede na ono što je građanima važno, poručio je ovo specijalni predstavnik EU u BiH Piter Sorensen.
Piter Sorensen

Piter Sorensen


„Kretanje naprijed, ka Evropskoj uniji, nešto je što građani ove zemlje žele. Mi stojimo ovdje spremni s ponudom. Ono što nam treba je stvarno partnerstvo vlasti da bismo se pokrenuli. To znači riješite pitanje Sejdić – Finci, sada, molim vas. Potom se postarajte da je BiH spremna sa svim tehničkim pitanjima. Mi smo jedini koji nisu posložili sve kockice kada je u pitanju CEFTA. Sve druge zemlje su to uradile“, naglasio je Sorensen.

Izolirano ostrvo – sudbina je Bosne i Hercegovine koja se prognozira već godinama. Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, te efikasan mehanizam koordinacije, odnosno da BiH jednim glasom progovori prema Briselu, zapravo je sve što predstavlja granicu da Bosna i Hercegovina od zemlje slučaja postane uspješna priča.

„Neimplementacija ove odluke ustvari je samo ispričnica zbog čega nisu spremni da uđu u Evropu", smatra Jakob Finci.

Gubici za poljoprivredu

BiH je ulaskom Hrvatske u EU izgubila mnogo više od prelaska granice s ličnom kartom, i to vlastitim neradom. Izgubila je jedno od najvažnijih tržišta za mliječne i mesne proizvode, te pojedine poljoprivredne kao što je krompir. Preko granice će tek šećer, vino i riba, i to u odobrenim kvotama.

„Ono gdje ćemo imati sigurno gubitak je u proizvodnji i preradi mlijeka, te u mesu i mesnim prerađevinama. To znači da ćemo ostati na domaćem tržištu ili ovaj nanovo potpisani sporazum sa EFTA-om, to su Norveška, Švicarska, Lihtenštajn i Island, a vi sami znate da je to jako teško doći“, kazao je prvi čovjek Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić.

Evropska unija je izašla dijelom ususret bh. mljekarima, tvrde u Uredu za veterinarstvo BiH, čiji direktor Ljubomir Kalaba pojašnjava:

„Odlukom Evropske komisije svi naši proizvodi koji se izvezu do 1.VII, moći će ostati do 1.VII 2014. ili do roka trajanja, tako da su naši proizvođači mlijeka mogli da izvezu veću količinu tih proizvoda i da prebrode ovaj međuperiod.“

No, proizvođači mlijeka to smatraju smiješnim i nikakvim naporom države, te već najavljuju masovno klanje stoke.

„Ne možemo mi prići kravama i reći: Hrvatska ulazi u Evropsku uniju, 1.VII morate dati za šest mjeseci toliko litara mlijeka, a poslije 1. VII ne morate ni davati“, rekao je proizvođač Mehmed Nikšić.

Sve što radi Bosna i Hercegovina radi u posljednji čas, pa je tako jedva nešto više od sedmicu prije hrvatskog ulaska u EU i tek kad je shvatila da od 1. jula neće ni građani BiH moći preko granice, potpisala krucijalni sporazum s ovom zemljom. U slučaju integracija ne radi ništa, bar ako je suditi po parlamentarnim aktivnostima. Što je Hrvatski sabor radio za jedan mandat, Bosni i Hercegovini su potrebna četiri. Svaka pa i priča o EU integracijama završi kao nacionalno ili entitetsko pitanje. Interes Bosne i Hercegovine je da se to zaustavi, kaže Dalio Sijah iz Udruženja „Zašto ne“.

„Bilo bi vrlo dobro ograničiti ili ukinuti entitetsko glasanje na onom setu pitanja koja se tiču euroatlantskih integracija, kako bi se taj put ubrzao.“

Da bismo dočarali tempo kojim se Bosna i Hercegovina kreće, dovoljan je podatak da je Hrvatskoj trebalo pet godina i kusur mjeseci da potpiše ugovor o pristupanju. Bosna i Hercegovina je prije pet godina potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - koji ni do danas nije implementiran.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG