Dostupni linkovi

logo-print

BiH kroz tendere gubi preko 600 miliona KM godišnje


Ilustracija

Ilustracija

U procesu javnih nabavki u BiH godišnje se otuđi između 600 i 700 miliona KM, podaci su organizacije Tender. Najčešće se zloupotrebljavaju nejasnoće u Zakonu o javnim nabavkama koje putem tenderske dokumentacije omogućavaju korupciju u ugovornim organima. Novim Zakonom o javnim nabavkama koji je u formi nacrta, upozoravaju u Tenderu, nisu ugrađeni efikasni mehanizmi, te će, ukoliko bude usvojen u sadašnjem obliku, povećati korupciju za dodatnih 200,000.000 KM.

Za samo godinu dana, od sredstava koji se utaje putem netransparentnih tendera u procesu javnih nabavki, u BiH bi se za 100 KM mogle povećati penzije, ili sagraditi osam hiljada stanova. Mogle bi se sanirati sve osnovne i srednje škole ili pak, za četverogodišnji parlamentarni mandat sagraditi autoput od Bihaća do Trebinja.

Sve bi ovo moglo, da se više od pola, odnosno 62 posto javnih nabavki ne ugovara direktno i netransparentno. Cijene po takvim ugovorima su od 20 do 50 posto veće nego u otvorenim pozivima. Kada se ima na umu da je godišnja vrijednost javnih nabavki u BiH dvije milijarde eura, onda se lako da utvrditi koliko se gubi, kaže Rajko Kecman, potpredsjednik Upravnog odbora UG Tender.

„Kada se to s ovim procentom podijeli, i sa razlikom u cijeni, onda se objektivno dolazi do iznosa da je to više od šesto miliona, s tim da predloženi nacrt novog zakona zaista otvara još šira vrata korupciji. Ako se uvaže ta rješenja koja se u njemu nalaze, korupcija mora neminovno preći 800 miliona godišnje“, navodi Kecman.

I dok postojeći zakon obiluje rupama, lošim rješenjima i mahinacijama kroz tendersku dokumentaciju, novi nacrt zakona neće biti bolji ako se u njega ne ugrade antikoruptivna rješenja.Ona bi nivo korupcije u javnim nabavkama smanjila na pet ili deset posto, u odnosu na sadašnjih 40 procenata. Da pojednostavimo, potpisivalo bi se mnogo manje ugovora putem pregovaranja s ponuđačem, a bilo bi više otvorenih postupaka. Sada je stanje obrnuto.

2008. godine je od 20 ugovora 19 zaključeno transparentno. 2010. godine ih je 15 potpisano pregovaranjem sa jednim ponuđačem i bez javne objave. Usporedbe radi, u Srbiji se tek 21 posto ugovora potpisuje na ovaj način, a u Hrvatskoj 18 posto. Stoga ne čudi što BiH prednjači u regiji i po broju žalbi na ove ugovore, koje su uglavnom osnovane.

Uz žalbe upućene su i krivične prijave sa milionskim iznosima, kaže Amir Pilav, predsjedavajući Ureda za žalbe.

„Prošle godine Ured za razmatranje žalbi podnio je trinaest krivičnih prijava protiv ugovornih organa u vrijednosti od preko 21,400.000 KM, dakle, u tom iznosu su zaključeni ugovori koji nisu imali osnova u Zakonu o javnim nabavkama. Kada uporedite još podatke s podacima do kojih su došli organi gonjenja postupajući po krivičnim prijavama Ureda za razmatranje žalbi, dobijete otprilike neku cifru da je samo našim aktivnostima zabilježeno nezakonitih poslova u vrijednosti preko pedeset miliona konvertibilnih maraka“, navodi Pilav.

Korupcija u ovoj oblasti teško dokaziva

Poslove u javnim nabavkama najčešće dobiju prijatelji ili rodbina onih koji su u najvišim političkim strukturama. Od 2007. – 2010. godine u dvadeset firmi koje su, ako ne u cijelosti, ono djelimično, u vlasništvu bh. funkcionera, slilo se preko trinaest miliona KM kroz ugovore. Dešavalo se da se pod krinkom transparentnosti na tender prijave tri firme, a sve tri imaju istog vlasnika.

Agencija za javne nabavke BiH krije se iza toga što nema moć sankcionisanja, iako nikada nije uputila nikakve primjedbe o neregularnostima.
Ilustracija

Ilustracija


„Ono što Agencija može uraditi jeste napraviti monitoring i izaći sa preporukom kako ubuduće ne treba raditi, a ne sankcionisati takva postupanja“, kaže girektorica agencije, Džinita Fočo.

Na pitanje je li se izašlo sa preporukama Fočo odgovara:

"Nismo imali taj zahtjev za monitoring."

Bosna i Hercegovina je, prema podacima Transparency Internationala, na 91. mjestu korumpiranih zemalja od 178 njih. I Evropska unija redovno navodi kako je korupicja široko rasprostranjena u javnom sektoru. Korupcija u ovoj oblasti teško je dokaziva, što je također veliki problem, smatra Miloš Todorović, član Udruženja ekonomista RS.

„Ugovorni organi i ponuđači bi morali da budu ili, da tako kažem, uhvaćeni na djelu, pa da se to dokaže, ili da napravite anketu, pa da oni kažu 'Mi smo utajili toliko i toliko',“, objašnjava Todorović.

Tako su brojne optužbe odbačene, poput, recimo, one za gradnju i opremanje zgrade Vlade RS, protiv današnjeg predsjednika ovog entiteta, Milorada Dodika, iako su nadležne agencije ze provođenje zakona utvrdile da su kante za smeće plaćane i po 850 eura, a pepeljare i do 650. Kako je riječ o polju na kome djeluju političke stranke, oni neće suočavanje s korupcijom, čemu svjedoči i podatak da državna Agencija za borbu protiv korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije već tri godine radi samo sa tri zaposlena.

„To samo po sebi govori koliko zapravo imamo političku volju i odlučnost da se, prvo, daju određeni alati Agenciji da djeluju, a zatim i opredijeljenost za borbu protiv korupcije“, navodi direktor Agencije, Sead Lisak.

I sudovi u BiH sporo reaguju na koruptivne aktivnosti. Sud BiH tako presude donosi dvije ili tri godine nakon preuzimanja predmeta. Za šest godina donijeli su svega 147 presuda, a zaprimili više od 360 tužbi po zahtjevu za zaštitu prava ponuđača. I prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderick Moore podsjetio je nedavno da je trećina od gotovo 1.500 sudski procesuiranih slučajeva korupcije u proteklih pet godina rezultirala oslobađajućim presudama.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG