Dostupni linkovi

logo-print

Blagovčanin: Partije glavni generatori korupcije u BiH


Srđan Blagovčanin: Mislim da je suštinski problem politička kontrola nad radom pravosudnih institucija

Srđan Blagovčanin: Mislim da je suštinski problem politička kontrola nad radom pravosudnih institucija

Transparency International u svom posljednjem izvještaju o korupciji na Zapadnom Balkanu i u Turskoj upozorava na to da je nužno provesti reforme koje bi u prvom redu spriječile političku korupciju, koja je, u konačnici generator korupcije u svakoj drugoj sferi. Pritom, političke elite imaju moć, koje se, bar u slučaju Bosne i Hercegovine, bez uključenosti Evropske unije i postavljanja konkretnijih uslova neće odreći – ocjene su Srđana Blagovčanina, predsjedavajućeg Odbora direktora Transparency Internationala BiH.

RSE: Transparency International je objavio novi izvještaj o borbi protiv korupcije na zapadnom Balkanu i u Turskoj. U nekoliko navrata kao generatore korupcije vidite političke partije za koje se navodi da predstavljaju lične i finansijske interese lidera. A s obzirom da one kontroliraju političke i finansijske tokove kako onda stati ukraj korupciji?

Blagovčanin: Upravo tako. Transparency International upozorava u kontinuitetu da su političke partije ključni generatori problema korupcije, a da je politička korupcija, dakle, ono što je rezultat takvog stanja, zapravo najveći problem čitavog ovog dijela svijeta, a posebno je, rekao bih, taj problem izražen u Bosni i Hercegovini. Politička korupcija sama po sebi je vrsta korupcije protiv koje se najteže boriti jer je i locirana na najvišim nivoima unutar političkog sistema.

Međutim, ono što je i Izvještaj pokazao, jeste da je nužno raditi na jačanju kapaciteta pravosudnih institucija, kapaciteta medija i kapaciteta civilnog društva. Vidjeli smo da i Izvještaj o napretku EU upravo upozorava da stanje u tim okvirima nije dovoljno dobro. Stoga, mislim da je podrška Evropske unije tu i dalje jako važna i vrlo potrebna i čini mi se da bi ona morala biti još snažnija, upravo ka pravosudnim institucijama, civilnom društvu i medijima.

RSE: Ali u Bosni i Hercegovini politika se miješa i u pravosuđe, utiče se na rad, imenovanja...

Blagovčanin: Mislim da je suštinski problem politička kontrola nad radom pravosudnih institucija. Mislim da smo u Bosni i Hercegovini imali priliku da vidimo upravo takve manifestacije političkog uticaja na rad pravosuđa. Sama činjenica da mi još nemamo niti jedan procesuiran slučaj političke korupcije, zapravo govori o tome da su pravosudne institucije produžena ruka političkih partija. Ja tu vidim prioritetne reforme u dva pravca. Jedan je pravac demokratizacija političkih partija, ukoliko želimo da razbijemo tu klijentilističku strukturu koja postoji unutar političkih partija i koja kontroliše institucije u društvu. Drugi vidim na jačanju tužilaštava.

Dakle, mislim da su tužilaštva najslabija karika pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, da je tu potrebno suštinski unaprijediti njihov rad. Tužilaštva moraju dobiti veću i snažniju podršku kako bi se izborila s tom vrstom nedozvoljenih pritisaka koji dolaze sa strane politike. Rad tužilaštava se zaista mora učiniti puno transparentnijim. Potpuno je nedopustivo stanje da određeni broj istraga protiv jako visoko pozicioniranih funkcionera traje godinama. Javnost nema nikakve informacije zašto je to tako, šta se dešava s istragama.

Dalje, mislim da je jako važno učiniti potpuno transparentnim proces imenovanja unutar pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini. Mi smo, nažalost, odgovornost shvatili na potpuno pogrešan način. Nezavisnost pravosuđa ne znači da ono nikome ne odgovara. Ono primarno odgovara građanima ove zemlje.

Tužilaštva su najslabija karika pravosudnog sistema BiH: Blagovčanin

Tužilaštva su najslabija karika pravosudnog sistema BiH: Blagovčanin


RSE: Na nekoliko mjesta u Izvještaju pominje se pitanje finansiranje političkih partija. U BiH postoji zakonski okvir, ali i uprkos tome i dalje je taj segment pod velom tajni.

Blagovčanin: Političke partije su potpuno netransparentne, potpuno nedemokratične unutra, izvori njihovog finansiranja su potpuno nejasni, informacije o tome javnosti nedostupne. Prvi problem vezano za te stvari leži u samom zakonskom okviru. Zakonski okvir o finansiranju političkih partija je potpuno nezadovoljavajući. Ne postoje odgovarajuće sankcije, ne postoje efikasni mehanizmi nadzora.

Drugi dio problema odnosi se i na kapacitete institucije koja bi trebala da vrši nadzor nad finansiranjem političkih partija – radi se o Službi za reviziju Centralne izborne komisije – koja po našem dubokom uvjerenju, i to smo naglasili u Izvještaju, nema odgovarajuće kapacitete da tu reviziju vrši na jedan detaljan i sistematski način. I tu treba tražiti nova rješenja. Mislim da bi jedan od pravaca u kojem bi trebalo ići bilo i davanje nadležnosti službama za reviziju javnog sektora da vrše finansijsku reviziju rada političkih partija. Mislim da su one daleko više kapacitirane za takav posao i mislim da bi to možda bio dobar način ka rješavanju tog problema.

RSE: U nekoliko navrata pomenuli ste EU kao jednog od ključnih faktora kojim bi se bh. vlasti mogle natjerati da promijene stanje u oblasti korupcije. Međutim, svjedoci smo i toga da EU hvali napore vlasti, dok se suštinski, osim na papiru, taj napredak i ne primjećuje.

Blagovčanin: Mislim da i EU davanjem nekritičkog, optimističkog tona i ocjena stanja u BiH zapravo nam čini medvjeđu uslugu. Čuli smo puno neodmjerenih i neutemeljenih izjava zvaničnika iz Brisela i predstavnika EU u BiH. Vjerovatno su na taj način pokušali da ohrabre političke lidere da zaista pređu s riječi na djelo. To se očigledno nije desilo i ja sam uvjeren da neće. Potrebna je jedna vrsta uvažavanja stvarnosti.

Ključni interes političkih partija je zadržavanje statusa quo, jer je to jedini način da sačuaju privilegije i potpunu kontrolu nad institucijama i resursima u zemlji. To se mora uzeti u obzir pri kreiranju svih politika EU. Transparency je izašao sa nekom vrstom inicijative i prijedloga da je potrebno sačiniti neku vrstu aneksa Reformske agende u kojem bi, upravo, bilo adresirano pitanje političke korupcije i da bi to trebao biti ključni kriterij za mjerenje napretka BiH. Sve do tada, mislim, da se ništa suštinski neće promijeniti.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG