Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Ko koči usvajanje zakona o pravima žrtava torture


Ilustracija

Ilustracija

Oko 200.000 žrtava torture u BiH više od 18 godina pokušava ostvariti prava za mučenja i zlostavljanja koja su preživjeli u proteklom ratu. Zakon o pravima žrtava torture na državnoj razini već dva puta je stopiran, a nedavno je u parlamentarnu proceduru upućen novi prijedlog. Ovim zakonom žrtve bi dobile materijalno obeštećenje, te bi bile prepoznate kao žrtve.

U proteklom ratu u BiH tisuće ljudi preživjelo je mučenja, ponižavanja i seksualna zlostavljanja na najokrutniji način. Oni su za sada jedina kategorija proistekla iz rata kojoj država nije omogućila zaštitu i nadoknadu štete za torture koje su preživjeli. Predstavnici udruga koje štite prava ovih ljudi ističu da se u 2013. godini mora donijeti zakon o pravima žrtava torture, jer u suprotnom će izaći na ulice.

„Mi smo skoro na najvišem organu, Skupštini Saveza logoraša donijeli odluku ako ne bude zakona, mi idemo na ulicu. Učinićemo sve što je demokratski dozvoljeno i propisano kad je u pitanju podrška donošenju zakona", kaže Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

„Postoji mogućnost da se dogodi BiH bljesak ili oluja, ali ne vojno-strateška akcija, nego pravo-političko-socijalna akcija u kojoj će logoraši znati šta treba učiniti, a političarima bih poručio da im zaštita jedino može biti zakon, a ne nikako ono što se u vicu kaže - da ih od bljeska mogu štititi naočale, a od oluje vjetrovka", navodi Anđelko Kvesić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Kantona središnja Bosna.

U Republici Srpskoj postoji Zakon o civilnim žrtvama rata, ali je jako malo osoba ostvarilo svoja prava po ovim zakonu. Dragiša Andrić, predsjednik Udruge logoraša iz Višegrada, ističe da ovaj zakon zahtijeva posjedovanje medicinske dokumentacije iz ratnih događanja.

„Ako znamo da je 90 posto stradanja se desilo u 1992. godini, a možda samo desetak posto u ostalom dijelu rata, mnogi nisu sačuvali svoj život, nisu sačuvali domove, čak ni prostor gdje su živjeli, a da sačuvaju neke medicinske papire, tako da je kroz ovoj zakon prošlo dosta profitera koji su uspjeli novčanim sredstvima obezbijediti tu neku pomoć, umjesto onih koji su stvarno civilne žrtve rata", kaže Andrić.

Udruge logoraše naglašavaju kako je upravo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH glavni kočničar usvajanja zakona o pravima žrtava torture.

„Mi više nemamo vremena i ni prostora za čekati. Krajnje je vrijeme da nadležni koji odlučuju o našoj sudbini shvate potrebu donošenja zakona. I uvijek govorim da je ključni krivac za nedonošenje zakona trenutno jeste Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, koje se nažalost tako zove, ali ne prepoznaje ovu populaciju, ne prepoznaje potrebu donošenja zakona o žrtvama torture", tvrdi Jasmin Mešković.

Iz ovog Ministarstva dodaju kako usvajanje najnovijeg prijedloga zakona o žrtvama torture ovisi o davanju suglasnosti entitetskih vlada. Ovaj zakon košta i zato se na njega toliko dugo čeka, mišljenja je Vjekoslav Bakula, savjetnik Damira Ljubića, ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH:

„Ne bih špekulirao o tome ima li političke volje ili nema. To će se najjasnije pokazati prilikom procedure donošenja zakona na Vijeću ministara i na Parlamentu. Imaću tada pune informacije, a za sada novaca definitivno nema ni za što, ali država mora funkcionirati. Ukoliko se donese taj zakon na Parlamentu, novac će se morati iznaći i za provođenje tog zakona", naglašava Bakula.

„Za ovu populaciju je bitno da tim zakonom ona dobija priznanje i prepoznavanje. Do sada ispada da niti je bilo logora, niti je bilo logoraša, niti je, na kraju-krajeva, bilo rata", kaže Jasna Zečević, direktorica NVO Viva žene iz Tuzle.

Alija Sutović, šef Psihijatrijske klinike Univerziteta u Tuzli, ističe da su žrtve torture u BiH proše strašne traume koje treba liječiti. Isplata nematerijalne štete jedan je od mogućih načina njihove satisfakcije, dodaje Sutović:

„Da bi se ta trauma potpuno proradila ima mnogo segmenata koje rade profesionalci mentalnog zdravlja, ali je vrlo bitan društevno-pravni aspket, dakle priznavanje njihove traume i društvena i državna kompenzacija, odnosno isplata nematerijalne štete kroz suđenja koja su već u toku. A oni još nemaju ni zakonski okvir i oni su u jednoj strašnoj, bezizlaznoj situaciji u kojoj praktično nemaju načina da izađu nakraj sa tim problemima.“

Pravo na obeštećenje žrtvama torture omogućavaju i brojne međunarodne konvencije, čiji je BiH potpisnik. Žrtve torture nemaju reguliran status i jednak pristup pravdi, a mnogi od njih žive i na ivici siromaštva.

*******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG