Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Još traje spor dva fonda oko penzionera


Penzioner, ilustracija

Penzioner, ilustracija

Fond penzijsko-invalidskog osiguranja RS već godinama pokušava da izmijeni sporazum iz 2000. godine, prema kojem su se dva entitetska fonda obavezala da će svako izmirivati obaveze prema onim licima kojima su isplaćivali do momenta potpisivanja sporazuma.

Međutim, nakon što je neko 2002. godine izračunao da je na taj način Fond PIO oštećen jer u RS ima više penzionera iz Federacije BiH nego onih iz RS u Federaciji, počela je borba da se ovo pitanje riješi.

Ministar rada i boračko invalidske zaštite RS Petar Đokić smatra da je cjelovito rješenje da Federacija BiH preuzme skoro 23.000 penzionera kojima se penzije trenutno isplaćuju iz Fonda u RS, a da ovaj fond preuzme obavezu za one penzionere koji su svoja prava ostvarili do 30. aprila 1992. godine u ovom entitetu:

„I to bi bila brojka od 11.000 osigutanika, odnosno korisnika prava. I time bismo bili u poziciji da ispravimo tu dugogodišnju nepravdu koja je načinjena prema ovoj kategoriji ljudi“, kaže Đokić.

Međutim, ni razgovori ministra Đokića na ovu temu sa ministrom rada i socijalne zaštite Federacije BiH Vjekoslavom Čamberom u četvrtak nije dao rezultata.

„Ono što mi možemo istaknuti da bi preuzimanje ovih 11.000 za Federalni fond bilo pogubno, da bi to bio financijski kolaps. Tu se radi o 46 milijuna konvertibilnih maraka godišnje“, kaže ministar Čamber.

Pitanje razmjene penzionera između dva fonda samo je djelomično riješeno, i to nakon izmjena Zakona o PIO u Federaciji koje su bile uslovljene odlukama Suda za ljudska prava iz Strazbura, te dogovora direktora fondova u Bijeljini 23. oktobra ove godine.

Ovim rješenjem Republika Srpska nije u potpunosti zadovoljna jer federalni zakon je diskriminatorski prema onim penzionerima koji žive u RS, a ostvarili su pravo na penziju u Federaciji BiH, kaže direktor Fonda PIO RS Mladen Milić.

„Prema našim evidencijama od nešto preko 11.000 korisnika prava za koje mi trenutno isplaćujemo penziju na području Federacije BiH, oko 3.500 njih ispunjava uslove, odnosno ostvarili su pravo povratka na područje FBiH, dakle, formalno-pravno oni tamo već imaju izdata dokumenta“, navodi Mladen Milić.

Smetnja sporazum iz 2000. godine

A direktor Federalnog zavoda PIO/MIO Zijad Krnjić kaže da nema ništa sporno u entitetskom zakonu i da ocjene da je on diskriminatorski ne stoje:

„Ti ljudi nisu diskriminisani jer oni dobijaju penzije, a od koga dobijaju - to nije diskriminacija, to je parnični odnos“, tvrdi Krnjić.

Ministar Čamber takođe kaže da su izmjenama zakona u Federaciji potpuno provedene odluke Suda u Strazburu u slučaju "Duško Karanović protiv BiH" iz 2008. godine i slučaju "Mlađen Šekerović i Anka Pašalić protiv BiH" iz 2011. godine. Za ovo smo dobili i potvrdu od Vijeća Evrope, naglašava ministar Čamber:

„Po toj presudi i po toj izmjeni zakona mi smatramo da pravo na ostvarivanje mirovine iz Federalnog fonda za mirovinsko-invalidsko osiguranje imaju isključivo stvarni povratnici na prostor Federacije.“

Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj smatra da je dobro da se počelo nešto dešavati jer je ovo bio veliki problem za suživot u Bosni i Hercegovini:

„Ja se nadam da će se riješiti i ostali problemi“, kaže Rakulj.

Penzioneri iz RS ne misle da će ovo bitnije uticati na njihov standard:



Entitetski ministri su konstatovali da je glavna smetnja da svi penzioneri primaju penzije tamo gdje su ih zaradili i dalje sporazum entitetskih fonda iz 2000. godine, koji oni sami ne mogu promijeniti.

Ono što bi željeli penzioneri je da se politika prestane miješati u ljudska prava jer, kaže Rakulj, priroda čini svoje:

„Eto i taj Karanović je umro, a nije nikad primijenjena odluka ni Doma za ljudska prava ni Suda iz Strazbura.“

Prije rata BiH je imala jedan penzioni fond, tokom rata tri podijeljena po nacionalnim osnovama, a danas u svakom entitetu po jedan. Šanse da se penzioneri u ovoj zemlji u jednom fondu ujedine, što predlažu u Federaciji BiH od 2000. godine, čini se i dalje kao nemoguća misija.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG