Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Iznevjereni ideali antifašizma i pripadnosti Evropi


BiH nije uspjela sačuvati dvije ključne tekovine koje je imala i na kojim danas počiva savremena Evropa - antifašizam i zajednički život u višenacionalnoj zajednici. Takođe, BiH nije zakonom zabranila djelovanje fašističkih i neofašističkih organizacija, nema rezoluciju o zabrani negiranja zločina genocida u Srebrenici, a i proces evropskih integracija je u potpunom zastoju.

BiH je zemlja paradoksa, pa i kada je u pitanju njegovanje anfifašističkih vrijednosti kojim se ponosi demokratski svijet. Ovo je zemlja u kojoj se desio najveći otpor fašizmu jer dovoljno je, kako ističe urednik časopisa “Glas antifašista” dr. Esad Bajtal, podsjetiti na neke bitke i ofanzive, spomenuti Sutjesku, Neretvu, Kozaru... A danas:

Vraca, 9. maj 2013.

Vraca, 9. maj 2013.

„Danas se pruža svaki otpor ideji da se zabrani okupljanje na fašističkoj osnovi. Danas se na ovim prostorima želi izjednačiti one koji su se borili protiv fašizma sa onima koji su bili kolaboracionisti sa fašistima. To je strašno porazno saznanje za BiH, za svakog njenog normalnog čovjeka. To je porazno saznanje za javnu svijest, za kulturu i savjest ove zemlje", kaže Bajtal.

Ideali antifašizma i pripadnosti Evropi su iznevjereni, saglasan je i Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS:

„Ideje etničkog čišćenja, segregacije i diskriminacije građana zbog etničke i religijske pripadnosti su duboko ukorijenjene u proteklih 20-ak godina. One su dio javnog života. Mislim da je to nešto što BiH mora da prevaziđe i da pobijedi - jer ne možemo funkcionisati ukoliko činimo nešto mimo cijelog civilizovanog svijeta", naglašava Todorović.

Kako sačuvati antifašizam danas? Oni koji su bili na prigodnim manifestacijama obilježavanja 9. maja kažu:


BiH je jedina zemlja u Evropi koja nije zabranila djelovanje fašističkih i neofašističkih organizacija, i pored višestrukih napora da se u Parlamentu takav zakon usvoji. Jedan od predlagača bio je poslanik Denis Bećirović. On je sada pripremio inicijativu kojom će tražiti da Vijeće ministara usvoji zakon o zabrani izazivanja i širenja mržnje u BiH:

„Mislim da je to važna inicijativa i ako bude suvojena, išla bi ka tome da i zakonskim sredstvima sankcioniramo sve one koji promoviraju ekstremizam i šovinizam u bh. društvu. Fašizam uostalom i počinje sa predrasudama, sa mržnjom, nastavlja se sa diskriminacijom i negiranjem, a na kraju znamo kako završava. I zašto ne bismo iskoristili iskustva nekih zapadnoevropskih zemalja, koje su čak i u ustave svojih zemalja ugradili odredbe o zabrani fašizma, zabrani mržnje i diskriminacije", kaže Bećirović.

Dobro još nije pobijedilo zlo

Osim što borba protiv fašizma u BiH nije završena, njen savremeni evropski put je sasvim zaustavljen. I nasuprot deklarativne podrške, zemlja je daleko od evropskih standarda. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, iako je potpisan prije pet godina, nikada nije stupio na snagu jer preuzete obaveze nisu ispunjene.

„Vidljivo je da BiH nije spremna da preuzme obaveze. Niko nije tjerao političare da obećavaju ni put prema EU, ni bilo kojim drugim integracijama i međunarodnim saradnjama. Sada je na redu da se pokaže da li društvo sazrijeva u tom prvacu da im pokaže da su neodgovorni, ili će ovo ostati jedan feudalni sistem koji se gradi u uslovima specifičnog prisustva međunarodne zajednice, koja je možda u najvećoj mjeri i kriva za nerazvijanje tih procesa, jer sad smo dobili političko-institucionalnog monstruma koji teško da će se u skorije vrijeme okrenuti ka efikasnosti", ocjenjuje Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke.

Performans na Vracama, 9.maj 2013.

Performans na Vracama, 9.maj 2013.

Najveći problem BiH je njen diskriminatorski ustav, podsjeća Majda Stojanov iz Centara civilnih inicijativa, nevladine organizacije koja je nedavno doživjela protjerivanje sa sjednice Parlamenta BiH. I to govori o demokratskim vrijednostima po mjeri bh. političara:

„Četrdeset mjeseci od presude Evropskog suda za ljudska prava nisu otklonjene diskriminatorne odredbe koje našu zemlju stavljaju na stub srama kao zemlju sa ustavom propisanom diskriminacijom vlastitih građana", navodi Majda Stojanov.

Građani BiH su “listom “za evropske integracije nadajući se boljem životu. Prema nedavno provedenom istraživanju 80 posto građana Bosne i Hercegovine podržava pristupanje Evropskoj uniji. Jedan od razloga je ovaj:

„Nije bitno uopšte da li će BiH biti članica EU, a dobro bi bilo da bude, nego je bitno da dostigne evropske standarde. Nažalost, ovo što sad živimo je jako daleko od toga.“

Poruku anfifašista, koji su se okupili na brojnim historijskim mjestima, prenosi Nijaz Skenderagić:

„Dobro još uvijek nije pobijedilo zlo. Ali ono što me iskreno raduje jeste da u posljednje vrijeme glas antifašista postaje sve snažniji - da potučemo tu fašističku neman.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG