Dostupni linkovi

logo-print

BiH između preranog socijalizma i sirovog kapitalizma


Vjekoslav Domljan

Vjekoslav Domljan

Privreda BiH je nasukani brod, koji prvo treba osloboditi od nepotrebnog tereta, a onda nasuti gorivo i pokrenuti ga. U ekonomiji Bosne i Hercegovine egzistira dualni sistem - prerani socijalizam i sirovi kapitalizam, ocjenjuje profesor Vjekoslav Domljan u intervjuu o tome da li je i kako moguće izvući bosanskohercegovačku ekonomiju iz krize, koji se emituje u okviru serijala intervjua sa bh ekonomistima.

RSE: Gospodine Domljan, možete li reći kakvo je trenutno stanje bh ekonomije, odnosno dati njenu dijagnozu?

Domljan: Možemo kazati da je Bosna i Hercegovina, zajedno sa Moldavom i Kosovom, a po nekim pokazateljima i sa Makedonijom i Albanijom, članica druge balkanske lige, odnosno – postala je periferija periferije. A problem je u tome što se međunarodna trgovina sa četiri petine obavlja u robama, a ona jedna petina su usluge. Ako se BiH deindustrijalizira, to znači da nema roba za međunarodnu trgovinu. Ako želimo voziti auto, točiti gorivo, piti kavu, koristiti lijekove itd., moramo koristiti uvoznu robu, moramo imati robu za izvoz.

Ako se zemlja deindustrijalizira, dolazimo do toga da Bosna i Hercegovina sve lošije stoji u međunarodnim okvirima. Kao posljedicu imamo sada veliku i masovnu nezaposlenost, od koje je još gora masovna i rastuća neaktivnost. Od tri zaposlene osobe, dvije rade u privatnom sektoru, a jedna osoba radi u javnom sektoru, a u zemljama sa normalno funkcionirajućom tržišnom ekonomijom, od deset osoba, devet ih radi u privatnom sektoru, a jedna u javnom sektoru. Možemo kazati da u Bosni i Hercegovini ustvari imamo dualni sistem: u javnom sektoru imamo prerani socijalizam, a u privatnom sektoru sirovi kapitalizam. A što se tiče neaktivnosti, kao što sam rekao, stanje je još gore. Od jedan i po milion, neaktivne su dvije trećine, dakle, milion su žene, a od toga tri četvrtine sa osnovnom ili manje od osnovne škole.

RSE: Šta su konkretno bolne tačke bh ekonomije?

Domljan: Ako se može tražiti koji je pojedinačni pokazatelj najgori, onda možemo reći da su to ulaganja u istraživanje i razvoj. Na prste jedne ruke se mogu nabrojati zemlje koje izdvajaju manje od dva dolara. Što se tiče BiH, ona izdvaja 1,8 dolara po glavi stanovnika. Dakle, nema ulaganja u istraživanje i razvoj, ekonomija onda nije konkurentna, ne može se uključivati u međunarodnu razmjenu, i prema tome ima velike vanjskotrgovinske deficite. Da bi se to popravilo, mora se prije svega promijeniti politika, ulaganje u istraživanje i razvoj da bi se povećala produktivnost, time i konkurentnost, a onda i blagostanje društva.

RSE: Šta bi prioritetno trebalo učiniti da se stanje popravi?

Domljan: Ako bismo posmatrali Bosnu i Hercegovinu, najbolje je imati u vidu brod, i to nasukan brod, pa je onda jasno da treba prije svega osloboditi se dijela tereta, sigurno i mornara, onda treba uravnotežiti brod, i treba jedan dobar tegljač da ga izvuče, nakon što se uspe gorivo. E, otprilike takva je situacija sa Bosnom i Hercegovinom. Dakle, treba smanjiti sve javne rashode, osim ulaganja u istraživanje i razvoj – koja su praktično nepostojeća. Treba, kada govorimo o uravnoteženju broda, smanjiti poreze i doprinose na rad, a povećati poreze na potrošnju i na imovinu, jer temeljno ekonomsko načelo jeste da se oporezuje ne kad se daje društvu, nego kad se uzima od društva. Dakle, ne oporezivati slastičara, nego oporezivati onog ko jede kolače. Posebice treba imati u vidu da se ništa od ovoga neće desiti ako se nešto ne uradi sa državom, dok državni činovnici ne počnu raditi. Oni neće početi raditi dok im se ugovori o radu ne pretvore u ugovore na određeno vrijeme, i to, recimo, u prvoj petoljetki da se to uvede na šest mjeseci, tako da će onda, kada oni postanu svjesni da nakon šest mjeseci mogu dobiti otkaz ako ne budu radili, oni doista početi raditi.

RSE: Možete li nam reći koji su mehanizmi, na koji način da se izađe iz krize?

Domljan: Već sam rekao da je vrlo važno uvesti poreske reforme, a to znači preusmjeriti poreski teret sa oporezivanja rada na oporezivanje imovine i potrošnje. To drugim riječima znači da treba čak i povećati porez na dodanu vrijednost, ali istodobno uvesti dvije stope – jedna niža za hranu i lijekove, i ova druga, viša, koja bi bila na drugu robu. Pored toga uvesti i poreze na imovinu, dodatne namete na kubikažu automobila. Ovo navodim samo kao primjer gdje se treba oporezivati imovina. Naravno, imovina u smislu stanova, da se odredi određena kvadratura, recimo 25 m2 po osobi, i sve preko toga bi se trebalo oporezivati. Nekorišteno građevinsko zemljište, itd., itd. Dakle, potrebno je uvesti niz novih poreza koji bi osigurali dovoljnu veličinu poreznih prihoda, da bi budžeti mogli normalno funkcionirati.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG