Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Izgrađena tek desetina planirane autoceste


Dio autoputa od Sarajeva prema Zenici, foto: forum.gradjevinarstvo.eu

Dio autoputa od Sarajeva prema Zenici, foto: forum.gradjevinarstvo.eu

Problema u gradnji autoceste na Koridoru Vc i dalje je mnogo, od spora oko nadležnosti za izgradnju, eksproprijacije i izrade projektne dokumentacije do financijskih nedaća izabranih izvođača radova.

Priča o izgradnji koridora Vc, koji je BiH trebao uvezati sa Evropom, traje još od 1998. godine kada je tadašnji federalni premijer Edhem Bičakčić u pratnji čelnika francuske kompanije Buik postavio temeljni kamen za izgradnju dionice koridora od Zenice do Sarajeva.

Dogovor sa Francuzima da oni sagrade cijelu trasu autoceste po prinicipu koncesije ubrzo je propao.U međuvremenu su se nizale razlicite incijative - od prijedloga turske komanije Enka do ponude malezijske kompanije Bosmal i austrijskog Strabaga da dogovori izgradnju mreže autocesta kroz Bosnu i Hercegovinu.

Dosadašnji pokušaji da se pronađe “veliki investitor” koji bi bio spreman graditi veći broj dionica cestovnog Koridora VC završili su neuspješno. Do prošle godine sredstvima iz kreditnih aranžmana izgrađeno je svega 37, od planiranih 336 kilometara.

„Nova vlada je predvidjela 120 km ukupno do kraja mandata, to naravno uključuje i izgrađenih 37 km. Mi sada imamo okvirno 500 miliona eura za izgradnju do 120 km. To bi mogao biti jedan dobar ulog od strane BiH da bi sa stranim partnerima mogla praviti kompanije koje bi završile posao do kraja“, kaže Izet Bajarambašić iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Izgubljeni su ogromni novci jer se nije pitala struka, kaže Izet Bajrambašić.
Izgradnju trase na koridoru VC od početka su pratili ogromni problemi, ponajviše zbog političkih nesuglasica u Federaciji kuda bi koridor trebao proći. Izgubljeni su ogromni novci jer se, priznaje Bajramabašić, nije pitala struka. Glavni projekat autocesete je napravljen prije nego što se definitivno utvrdila trasa koridora.

Ovo je imalo za rezultat da je, primjerice, davno napravljen projekt dionice Mostar - Počitelj, u koji je uloženo više miliona maraka, danas nevažeći.

"To jeste žalosno što su upravo ljudi koji znaju to raditi vodili taj dio projekta i radili su kako ne treba. Što znači da je na njih izvršen pritisak - da li ministar, da li neko drugi, čak štaviše neki pojedinci iz moga sektora su bili izmješteni da bi to radili tamo, pod okriljem nekog drugog“, kaže Bajrambašić.

Zakonske kontradikcije

Kako bi se radovi na Koridoru VC koji većim dijelom prolazi kroz Federaciju ubrzali, nova vlada FBiH je po hitnom postupku u parlamenatarnu proceduru stavila više zakona, koje je struka ponovno ocijenila diskriminatorskim.

Nedavno usvojen Zakon o eksproprijaciji jamči novčanu nakandu i vlasnicima bespravno napravljenih stambenih objekata, ali samo na pojedinim dionicama. S druge strane, Zakonom o autocesti dato je pravo Vladi Fededrecije da donese odluku o proglašenju javnog interesa i za koridor na područjima poput šumskog zemljišta, odnosno da uđe u privatni posjed.

Autocesta na Koridoru Vc

Autocesta na Koridoru Vc

„Tu je jako mnogo kontradikcija. U principu je ovaj zakon u suprotnosti sa članom 1. Prvog protokola Ženevske konvencije koji ne dozvoljava takav odnos države prema vlasništvu općenito. I mislim da Federacija snosi jedan potencijalni rizik da će evenatualno vlasnici objekata zatražiti zaštitu na sudovima“, upozorava advokat Adil Lozo.

Iako se eksproprijacija često navodi kao najvažniji razlog kašnjenja, treba podsjetiti na višemjesečno sastavljanje vladajuće koalicije koje je projekat koridora ponovno odgodilo. Potrebno je podsjetiti i na financijske nedaće izabranih izvođača, poput slovenskog SCT-a koji je u međuvremenu bankrotirao, ali i na dugotrajne tenderske procedure i žalbene postupke.

Koliko se u svemu pitala struka, pokazuje i trasa puta koja velikom dužinom prati magistarlni pravac, što će jednom, kada se autocesta završi, pretpostavljati da će putnici koji žele izbjeći koridor morati voziti sporednim, često i makadamskim, seoskim putevima, što svakako nije evropski standard.

„Nemamo jasnu strategiju - to ponavljam 10 godina. Država nije napravila jasnu strategiju, znači prvo izgradnju svih cesta na nivou BiH, a onda koridira VC, da iskoristi entitetske strategije i da kaže:’Ljudi, ovo je dinamika, ovo ćemo graditi od međunarodnih para, ovo ćemo graditi od domaćih para.’ Autocesta na Koridoru Vc nije entitetski, lokalni, kantonalni projekat - to je međunarodni projekat“, zaključuje saobraćajni ekspert Osman Lindov.

BiH ima osigurana sredstava za ukupno 120 kilometara autoceste koji, uz ostalo, pretpostavljaju izgradnju dionica od 10 kilometara na juzžnom i sjeverom ulazu u BiH na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj. Ostaje neriješeno 186 kilomatara autoceste na koridoru, sto uključuje i 46 kilometara koridora koji prolazi kroz RS.

Prema studiji izvodljivosti, rok za završetak izradnje čitave autoceste bila je 2014. godina. Do 2014. BiH je trebala izgraditi 336 km puta. Do sada je izgrađeno 37 km, odnosno oko 10 posto predviđene autoceste.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG