BiH: Izbori lokalni, kampanje o visokoj politici

Pred političkim partijama u BiH je mjesec u kom treba da ubijede birače da su baš oni bolji od onih drugih i da će riješiti nagomilane probleme bh građana u lokalnim zajednicama.

Kampanja je u petak zvanično počela. Neke političke partije ozvaničile su taj početak velikim skupom. Prvi takav, nazvan Koloseum pobjednika, održao je SNSD u Banjaluci.

Neki su lideri simbolično zalijepili prvi predizborni plakat, a kandidat za gradonačelnika Banja Luke i predsjednik Demokratske parije, Dragan Čavić, stigao je i da porazgovara sa građanima:

„Ja sam danas ovdje, kao zajednički kandidat koalicije Zajedno za Banjaluku, pokrovitelj ovog brzopoteznog turnira u šahu sa penzionerima.“

Dok su jedni defilovali, bh. gradovima i građanima pokazali svoje kandidate za predstojeće lokalne izbore koji će biti održani 7. oktobra, drugi su se obučeni u plavo, prepoznatljivu stranačku boju, Sarajevom vozili autobusima i poručili građanima da 'Glasaju srcem'.

Braća Lijanovići iz Narodne stranke radom za boljitak u bitku za glasove krenuli su još ranije pod krinkom reklame za kupovinu domaćeg, začinjene prepoznatljivim srcem koje godinama nudi ova stranka.

„Strategija naše kampanje je 'Slušaj srce, spasi radno mjesto, spasi rodnu grudu'“, kaže predsjednik Stranke Mladen Ivanković Lijanović.

Oni sa manje para, kačili su loše otprintane stranačke flajere za brisače automobila na parkinzima. No, većina, makar onih koje zovu velikim strankama, kampanju je započela mnogo ranije, govoreći iz skupštinskih klupa, sa ministarskih pozicija, ili mjesta načelnika opština.

Već sada je sigurno da će se kampanje većine stranaka više baviti onim što nema mnogo veze sa lokalnim izborima. Tako je nekoliko dana ranije lider HDZ-a BiH Dragan Čović, predstavljajući kandidate ove stranke, poručio:

„Mi želimo evropsku Bosnu i Hercegovinu, ali želimo u toj Bosni i Hercegovini apsolutno ustavno jednako kao sa druga dva naroda.“

Niko doduše ne zna, kako će se, recimo prosječan građanin Mostara, Sarajeva ili Banjaluke, sjediniti sa tom imaginarnom evropskom BiH, dok se ne počisti smeće s ulica ili riješi problem asfaltiranja gradskih ulica.

Priče o svemu tome - očito - biće mnogo manje, a više floskula o ustavnim promjenama, opstojnosti ovog ili onog naroda ili puta Bosne i Hercegovine ka Evropi.

„Očito je već sada da će se silni milioni potrošiti da bi se opet pričalo o Dejtonskom sporazumu, ukidanju entiteta, stvaranju 24 nova, Republici Srpskoj, Federaciji, ovome ili onome, iako, naravno, niti jedan načelnik ili gradonačelnik koji će biti izabran nema ama baš nikakve ovlasti u promjenama ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine“, kaže novinar Emir Imamović.

Po biraču 30 feninga

Pravila ponašanja u izbornoj kampanji davno su propisana i moraju se, kaže zakon, poštovati. Neke stranke nedavno su potpisale i Kodeks ponašanja tokom izborne kampanje. Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić podsjetio je šta stranke smiju, a šta ne:

„Zabranjeno je uništavati izborni materijal kandidata-protivnika na izborima, postavljati ga tamo gdje mu nije propisano, zabranjeno je prijetiti, koristiti oružje, zabranjeno je obećavati poklone, nagrade ili materijalnu korist, zabranjeno je ometati medije da obavljaju korektno svoj posao.“

Limiti finansiranja političkih kampanja propisani su takođe Izbornim zakonom. Prema grubim procjenama, stranke u BiH će na izborno reklamiranje trošiti od 100.000 eura, do preko pola miliona eura za promociju i predizborne skupove većih političkih partija.

Na osnovu čega se određuje limit finansiranja kampanje, objašnjava Petrić:

„Politički subjekti imaju i dodatne obaveze u pogledu finansiranja političke kampanje, čiji su limiti propisani Izbornim zakonom i iznose 30 feninga po biraču za koji su registrovani za svaki nivo.“

Za aktivnosti koje provodi CIK u budžetu institucija osigurano preko dva miliona eura. Dakle nekoliko miliona eura biće potrošeno u svrhe provođenja izbora i političkog marketinga.

Sve u zemlji u kojoj je skoro polovina stanovništva nezaposlena, a druga polovina plate dobija kada se novac namakne od kredita Međunarodnog monetarnog fonda.

„Svugdje u svijetu postoji dio novca koji dolazi iz nekakve sive zone i troši se za političke potrebe u vrijeme kampanja, na ovaj ili onaj način, to je sad manje važan dio priče. Drugi dio, koji je po meni puno važniji, jeste što će se sav taj silni novac koji će se potrošiti – potrošiti uzalud. Dakle, mi nećemo dobiti nijednu novu bitnu poruku, nećemo dobiti novu političku priču, nećemo doći na neku matricu po kojoj će lokalni izbori zaista biti lokalni izbori“, kaže novinar Emir Imamović.

Poseban problem je transparentnost trošenja novca koji se dobija za predizbornu kampanju, podsjeća Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH.

„Mi imamo situaciju da CIK jednostavno nema kapaciteta da prati ono što se dešava sa finansiranjem političkih partija. Podsjetiću vas da je proteklih sedam-osam godina došlo praktično do drastičnog povećanja novca kojim političke partije raspolažu, a Centralna izborna komisija još uvijek ima iste kapacitete kao prije sedam-osam godina. S druge strane, partije koje učestvuju u kampanji, svjesno se odlučuju da krše zakon, imajući u vidu da su sankcije za kršenje zakona simbolične. CIK-u treba i po nekoliko godina da izvrši reviziju i, jednom kad ta revizija bude izvršena, izbori su već odavno prošli, političke partije su ostvarile svoje ciljeve“, kaže Blagovčanin.

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 7. oktobar. U izbornu trku ušle su 84 političke partije, 59 koalicija i 224 nezavisna kandidata.