Dostupni linkovi

logo-print

BiH i regionalni projekti: Najprije riješiti problem rascjepkanih nadležnosti


Zastava Evropske unije

Zastava Evropske unije

Na nedavno održanom sastanku čelnika zemalja Zapadnog Balkana u Briselu sa predstavnicima Evropske unije odobreno je milijardu eura za finansiranje infrastrukturnih regionalnih projekata, a obećano još 10 milijardi od raznih donatora kako bi se izgradnjom autoputeva i željezničkih pruga povezalo tržište regiona, a potom postalo i dio mrže zemalja EU.

Bosna i Hercegovina je konkurisala sa pet projekata koji su odobreni, a odnose se na izgradnju autoputeva, obnovu željeznica i aerodroma.

Projekti su u različitim fazama, ali bh. čelnici smatraju da je realno očekivati da će većina njih biti završeni do 2023. godine kada je predviđena i prva provjera učinjenog.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kaže kako je pomoć u finansiranju projektne dokumentacije za pet odobrenih projekata velika pomoć za BiH.

"Najvažniji nulti prioritet je Koridor Vc, druga cestovna komunikacija je na relaciji Gradiška-Banjaluka-Travnik-Lašva, takođe Koridor Vc željezničkog saobraćaja dakle Bosanski Šamac-Sarajevo-Mostar-Čapljina. U segmentu zračnog prometa prihvaćen je projekat proširenja i modernizacija Međunarodnog aerodroma Sarajevo i u vezi sa plovnim komunikacijama prihvaćeni su projekti rehabilitacije plovnog puta Save sa izgradnjom i proširenjem kapaciteta luka u Brčkom i u Bosanskom Šamcu", ističe Zvizdić.

Denis Zvizdić

Denis Zvizdić

Kriteriji po kojima su projekti za svih šest zemalja Zapadnog Balkana odobreni su da saobraćajne, zračne i transportne komunikacije povezuju glavne gradove regije, glavne ekonomske centre i glavne luke.

Ovih pet bh. projekata zadovoljava propisane kriterije, tvrdi Zvizdić i dodaje da su osim ove glavne mreže konkurisani i projekti koji se odnose na proširenu saobraćajnu mrežu.

"Naš prijedlog je da dio dionice Jadransko-jonskog autoputa prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu u dužini od 110 kilometara i kandidovali smo željezničku prugu Banjaluka-Doboj-Tuzla-Brčko i ovi projekti su ušli u širu mrežu transportne povezanosti unutar zemlje i Bosne i Hercegovine sa susjedima", navodi Denis Zvizdić.

Iz Republike Srpske ovih dana zatražili su da u okviru proširene saobraćajne mreže budu uvršteni i još neki projekti iz tog bh. entiteta.

U Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske rečeno je agenciji Srna da je zatraženo proširenje SITO mreže na željeznički pravac: Dobrljin-Novi Grad-Banjaluka-Doboj-Tuzla-Zvornik - granica sa Srbijom, te na drumski pravac Novi Grad-Prijedor-Banjaluka-Prnjavor-Doboj.

"Ovi pravci imaju za cilj poboljšanje veza Republike Srpske sa zemljama u okruženju, kao i podizanje nivoa kvaliteta usluga u transportu", navode u resornom ministarstvu.

"Kada je u pitanju povezivanje Banjaluke preko Doboja, Tuzle i Zvornika do granice sa Srbijom, to je ta horizontalna željeznička veza sa Srbijom koja nam nedostaje, a zato imamo podršku srbijanskog ministarstva saobraćaja", kaže Nataša Kostić, pomoćnica ministra transporta i veza RS.

Da bi ovi projekti bili realizovani, Bosna i Hercegovina mora prvo riješiti problem rascjepkane nadležnosti na više različitih nivoa.

Slavko Matanović

Slavko Matanović

"Uslov bez kojeg se ne može je da donesemo te strateške, krovne dokumente. Kada je riječ o prometu i komunikacijama to je transportna politika, transportna strategija i akcioni plan. To su Preduslovi za pristup IPA fondovima. Što se tiče dionica Koridora Vc to su sjeverna koja ide od opštine Doboj Jug prema Odžaku, zatim u južnom dijelu od Tarčina prema Konjicu i od Počitelja prema jugu. Za te objekte imamo već urađenu potrebnu pripremu. Još samo da usvojimo strateške dokumente i da pristupimo realizaciji i implementaciji tih projekata", kaže Slavko Matanović, ministar prometa i komunikacija.

Indolentan odnos vlasti Bosne i Hercegovine u proteklom periodu doprinio je da se BiH potpuno izostavi iz Jadransko-jonske autoceste koja je planirana da poveže jug Balkana sa srednjom Europom, išla bi duž cijele obale Hrvatske, i zaobilazila BiH.

Predsjedavajući Vijeća Ministara Denis Zvizdić kaže kako se na briselskom sastanku bh delegacija borila da bude dio i tog projekta.

"Nama tek sada slijede pregovori i razgovori sa Republikom Hrvatskom u vezi sa trasom Jadransko-jonske inicijative. Mi smo to obrazložili vrlo ozbiljnim ekonomskim i prostornim argumentima jer smatramo da je trasa kroz Bosnu i Hercegovinu mnogo prihvatljivija i jednostavnija za izgradnju. Mi se nadamo da će naš prijatelj Republika Hrvatska razumjeti te razloge i da ćemo otvoriti razgovore koji bi mogli rezultirati da Jadransko-jonski autoput jednim svojim dijelom prolazi i kroz BiH", riječi su Zvizdića.

Dok vlasti ne usvoje državne strategije preduzeća poput Željeznica FBiH planiraju popraviti i dograditi pruge kako bi kad željeznice dođu nared bili spremni za umrežavanje, smatra Vahid Đozo, savjetnik generalnog direktora Željeznica FBiH.

"U toku je obnova 40 kilometara od Sarajeva do Bradine. Sjeverni dio željezničkog Koridora Vc još uvijek nije obnovljen, a to je potez od Sarajeva preko Zenice i Doboja do Šamca. Ima pripremljena projektna dokumentacija za nekoliko dionica, a u narednom periodu će se pripremati i raditi prvenstveno na tom dijelu", objašnjava Đozo.

Naredni sastanak zapadnobalkanske šestorke planiran je za avgust ove godine, a kako je najavljeno biće posvećen regionalnom povezivanju energetskog sektora.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG