Dostupni linkovi

logo-print

BiH i 'Panamski dokumenti': Zatišje pred buru


Konvertibilna marka (KM), ilustrativna fotografija

Konvertibilna marka (KM), ilustrativna fotografija

Nakon što su u iz jedne od najvećih advokatskih firmi s Paname procurili povjerljivi dokumenti, koji otkrivaju kako bogati širom svijeta peru novac i izbjegavaju plaćanje poreza, u Bosni i Hercegovini se čeka ko će se naći na listi.

Eksperti vjeruju da nema sumnje da će se poveznica naći, čak i ako eksplicitnih imena nema, i to kroz kompanije u susjednim zemljama. S druge strane smatraju da bi trebalo prečešljati i druge destinacije jer je od ranije poznato kako su neke od najvećih investicijskih kompanija u BiH registrovane u offshore zonama, poput Kajmanskih otoka, Kipra ili Gibraltara.

Dok se trese svijet, Balkan za sada miruje, ali samo još kratko jer će uskoro biti objavljena imena i poslovanja balkanskih tajkuna i moćnika. Za BiH pak, u ovom slučaju ništa nije strano i iznenađujuće.

Od piramidalnih prevara preko offshore kompanija, pa do afera "Gibraltar" i "Bobar banka", sve su po istom receptu prevare koje su teške milione. Sud BiH u aktuelnom procesu protiv čelnika "HT Eroneta" i direktora marketinške kompanije "SVRSA", Nevena Kulenovića, istražuje kako je pet miliona eura iz državnih kompanija lažnim marketinškim ugovorima i otkupom TV prava dospjelo do računa offshore kompanije "3 Media" na Gibraltaru u Kulenovićevom vlasništvu.

Novac je isplaćivan i drugim marketinškim kućama, odnosno njihovim vlasnicima. Princip je bio jednostavan – lažni ugovori za reklame i TV prava, te uzimanje novca od popusta za reklame, koji je iznosio i do 95 posto, što ukazuje na pranje novca.

Sljedeća u nizu afera je teška bar 100 miliona eura – "Bobar banka" u kojoj je ostao, zarobljen ili pronevjeren, novac državnih kompanija, uložen u privatnu banku poslanika vodeće SNSD partije u RS, Gavrila Bobara. Nakon njegove smrti počela je likvidacija banke i otkrivene brojne nezakonitosti.

Svetlana Cenić

Svetlana Cenić

Mjesta iznenađenjima nema, navodi ekonomski stručnjak i bivša ministrica finansija RS, Svetlana Cenić. Poručuje da se samo treba okrenuti i vidjeti kako se ni iz čega stvaraju vile a prijavi se plata od 500 eura.

"Ne znam zašto se iznenađuju, kada se zna da u BiH pere pare kako ko stigne i da je jedina država gdje možete doneti milion, kupiti nekretninu, a da vas niko ne pita odakle vam pare. Ko će se sve naći tragom ostalih firmi iz okruženja, to ćemo tek da gledamo jer krakovi toga dolaze do šećerane, do ljudi koji su ovdje kupovali nekretnine i do ljudi koji nikada nisu platili neke nekretnine ili su ranije raspisali ugovor", navodi Cenić.

Uhapšeni su čelnici Agencije za bankarstvo, te Razvojne banke Srpske, a kako vjeruju opozicioni političari, kriminal sa "Bobar bankom" se pokušao zataškati prodajom "Banke Srpske", ali opet sumnjivom vlasniku, "Imperial Trust Fundu", offshore kompaniji u vlasništvu Konstantina Sergeia Vostrikova i Carlosa Esteveza. Zanimljivo je da je ova banka ranije bila u vlasništvu UKIO grupe, koja je budžet RS oštetila za milion maraka preko povezanih firmi, ali i afere "Birač".

Fuad Kasumovic

Fuad Kasumovic

Fuad Kasumović, bivši zamjenik državnog ministra finansija, kaže kako su slične afere u regiji koštale aktere pozicija i zatvorskih kazni, poput slučaja "Fimi media" u Hrvatskoj. U BiH, smatra, još postoji tendencija izvlačenja novca.

"Sva je suština kako javni novac pretvoriti u privatni. U RS je 'Bobar banka' služila da se javni novac, ili novac građana BiH, pretvori u privatni novac. Osnivaju se razne kompanije i onda se transferima prebacuje sav teret na određena javna preduzeća. U aferi 'Euronet' su se izvlačila sredstva u medijske kuće, a onda su, preko offshore kompanija, završavali na fiktivnim računima", kaže Kasumović.

Nema iznenađenja ni za ekonomskog analitičara Damira Miljevića, koji je svojevremeno bio i predsjednik udruženja poslodavaca RS.

"Ne znam zašto se mi u BiH uvijek nanovo iznenađujemo kada se u svjetskim lopovlucima pojave naši domaći lopovi. Najnovija afera sa offshore kompanijama je samo još jedan dokaz da, niti kriminal poznaje granice, niti biznis poznaje nas. U principu će se vremenom vidjeti ko je od domaćih tajkuna radio preko offshore kompanija. Saznat ćemo i ko su nam neki od najozbiljnijih investitora u BiH", ističe Miljević.

Pravosuđe BiH do sada je, kako vjeruju stručnjaci, trebalo da se pomnije pozabavi ovakvim slučajevima jer, iako nisu sva offshore poslovanja kriminalnog karaktera, nedostatak podataka, praćena tajnovitošću, daju materijala za sumnju.

Srđan Blagovčanin

Srđan Blagovčanin

"Pokazalo se kao pravilo da nismo nikada uspjeli saznati informacije ko su sami vlasnici tih kompanija. Imajući u vidu praksu, koju koriste političke elite i politički lideri širom svijeta, da prikrivaju stvarno vlasništvo iz razloga što je ono stečeno ilegalnim putem, putem korupcije i ovdje se otvaraju slične sumnje i pitanja – ko su ljudi koji su te kompanije otvarali i poslovali u BiH. Vidimo da se radi o globalnom i značajnom problemu, koji ima velike implikacije, gdje se nastoji pritajiti porez ili prihod novca ili stvarno vlasništvo nad kompanijama. Značajna sredstva su ulagana u BiH od offshore kompanija i koristile su se usluge razvojnih banaka u BiH", ocjenjuje Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala BiH.

Tačnih podataka o offshore kompanijama vlasti u BiH nemaju, tek se zna da prema podacima starim nekoliko godina, na Kipru iz FBiH imaju 23 kompanije, 18 u Luxemburgu, pet na Djevičanskim ostrvima, a ima ih registriranih i u američkoj državi Delaware, Lihtenštajnu, gdje su registrirani neki od najvećih kablovskih operatera u BiH.

Čak i neke od najvećih investicija u BiH, poput Al Shiidi grupe, dolaze sa offshore zona, tačnije, Kajmanskih ostrva.

Za RS podataka nema. Za nekoliko sedmica bit će poznato ko je sve oštetio državu, ali i u kakvoj je vezi između aktuelnih finansijskih afera.

Miranda Patrucić, regionalna urednica OCCRP mreže, koja je radila na otkrivanju slučajeva koji su procurili iz "Panamskih dokumenata", kaže: "Materijala ima. Broj imena je puno veći, nego što je do sada objavljen, zato što je struktura podataka takva da nema tačnog broja ljudi iz određene zemlje. Ima jako bitnih imena i vrlo značajnih priča".

Sve i da se u Bosni i Hercegovini ne nađe neko zvučno ime, velika je mogućnost da će se otkriti povezanost preko susjednih zemalja, odnosno kompanija čiji su vlasnici u bliskim odnosima sa ovdašnjom političkom elitom.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG