Dostupni linkovi

logo-print

Jačanje dolara i slabljenje eura u posljednjih nekoliko mjeseci za posljedicu je imalo brojne natpise u novinama kako će ionako siromašna bh. ekonomija zapasti u još veću krizu, kako će se vanjski dug BiH znatno povećati budući da se ta zemlja zaduživala u dolarima i slično. No, stručnjaci kažu da predviđanja nisu tako crna kako se predstavlja.

U kontekstu pada vrijednosti eura i svih problema izlaska iz krize s kojom je suočena eurozona, bosanskohercegovačka ekonomija će, u najvećoj mjeri, dijeliti evropsku sudbinu, kažu u Centralnoj banci BiH.

Slabljenje eura ne utiče na stabilnost konvertibilne marke jer je bh. valuta vezana za euro zakonom, objašnjava glavna ekonomistica CBBiH Belma Čolaković. Što se tiče vanjskog duga ne bi se trebali osjetiti dramatične promjene, kaže Čolaković.

‘’Valutna struktura vanjskog duga je takva da ne bismo trebali osjetiti dramatične promjene u visini javnog duga usljed slabljenja eura prema dolaru. Na kraju 2013. godine 52,24 posto vanjskog duga bilo je u eurima. Prema tome valutna struktura javnog duga je relativno povoljna. Koliki će uticaj kursa biti na obaveze po osnovu servisiranja vanjskog duga ovisi o kursu na dan kada obaveza dospijeva na servisiranje. Što se tiče obaveza po osnovu servisiranja vanjskog duga u 2015. godini zvanični podatak o planiranoj otplati, iznosu i dinamici imaćemo kada ga objavi Ministarstvo finansija i trezora BiH. No, imajući u vidu strukturu javnog duga ne očekujemo značajne oscilacije.’’

Slabljenje eura u osnovi nije loša vijest za evropsku ekonomiju. Ona će značajno doprinijeti cjenovnoj konkurentnosti evropskih roba i po tom osnovu, pojačanoj inostranoj tražnji za tim robama, kažu ekonomisti.

Vanjskotrgovinska komora BiH

Vanjskotrgovinska komora BiH

U Vanjskotrgovinskoj komori potvrđuju da efekti slabljenja eura ne bi trebali biti negativni budući da BiH uvozi većinu roba iz EU, a izvozi energiju koja se plaća u dolarima.

''BiH najveći dio svoje vanjskotrgovinske razmjene realizuje sa tržištem Evropske unije ili sa zemljama vezanim za euro, tako da promjene kursa ne utiču na to s obzirom da odnos eura i konvertibilne marke ostaje isti. Kada je riječ o izvozu na neka druga tržišta poput Velike Britanije, Švicarske, Norveške, SAD-a na koja smo do sada manje izvozili, ukazuje nam se prilika za povećanje izvoza jer će roba čija je vrijednost izražena u eurima odnosno konvertibilnim markama biti povoljnija'', kaže Igor Gavran, savjetnik u Sektoru za makroekonomski sistem VTK BiH.

Novo zaduživanje najgora varijanta

No, i da BiH trpi dramatično negativne posljedice, bh. vlasti ne bi mogle spriječiti negativan trend upozorava Miloš Todorović iz Udruženje ekonomista RS SVOT:

''Pokazalo se da ni entiteti ni država nisu baš nešto efikasni u bilo kojoj vrsti intervencija jer obično u situacijama rasta cijena određenih proizvoda država treba posegnuti za robnim rezervama kako bi ublažila kizu. Pošto kod nas rezerve skoro da ne postoje i uticaj je skoro zanemariv. S druge strane BiH ima Currency board koji vodi monetarnu politiku pa ni u oblasti finansija država i entiteti ne mogu mnogo učiniti.''

Ekonomista Slaviša Raković objašnjava da EU sada vodi "labaviju monetarnu politiku", dok je u BiH na snazi restriktivna zbog currency boarda koji ne dozvoljava štampanje i "upumpavanje" novca.

‘’Ono najgore što može da nam se desi je dalje zaduživanje što bi nas dovelo u još veće nevolje. Dakle, jedina nada je preko bankarskog sektora koji je iz euro zone, da se ta ekspanzija novca prenese i na Bosnu i Hercegovinu. Vidimo naznake kod stranih banaka da će do toga i doći.’’

Belma Čolaković iz Centralne banke BiH podsjeća da BiH ima još mnogo posla kako bi svoju ekonomiju postavila na čvršće noge

''Uobičajena boljka bh.ekonomije svakako da su strukturalne reforme sa ciljem jačanja realnog sektora, jačanjem institucionalnog, okvirne konkurentnosti. To su svakako imperativi. To je preporuka EU koju će BiH morati uvažiti i uraditi bez obzira na kurs eura prema bilo kojoj valuti'', zaključuje Čolaković.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG