Dostupni linkovi

logo-print

Ana Trišć Babić, zamjenica ministra inostranih poslova, za RSE govori o poziciji Bosne i Hercegovine na putu u članstvo u NATO-u, aktivnostima koje se na tom putu odvijaju i moraju uraditi, te o koristima i značaju evroatlantskih integracija za građane BiH.

Ana Trišć Babić, zamjenica ministra inostranih poslova, za RSE govori o poziciji Bosne i Hercegovine na putu u članstvo u NATO-u, aktivnostima koje se na tom putu odvijaju i moraju uraditi, te o koristima i značaju evroatlantskih integracija za građane BiH.

RSE: Gdje se nalazi danas Bosna i Hercegovina kada je riječ o NATO-u, da li je bliže ili dalje od momenta kada je u Talinu 2010. zvanično dobila MAP, akcioni plan za članstvo?

Trišić Babić: U ovom trenutku, ako gledamo pravno i po papirima, Bosna i Hercegovina nije ni bliže ni dalje na svom putu prema NATO u odnosu na Talin 2010. godine, s obzirom da nismo ispunili taj zahtjev zemalja članica NATO-a, a koji smo trebali da počnemo i da nađemo pravno način kako da knjižimo nepokretnu vojnu imovinu. Dakle, pravno gledajući, mi smo potpuno identično kao 2010. godine – i u MAP-u smo i nismo u MAP-u. Zvanično smo dobili MAP, ali se ne reformišemo u skladu sa MAP-om kao instrumentom NATO-a koji pomaže zemljama koje žele u NATO da izvrše reforme. Međutim, bez obzira što mi ne vršimo reforme kroz proces MAP-a, Bosna i Hercegovina je dosta napredovala, onoliko koliko je mogla s obzirom na pravni vakuum u kojem jeste. Mi aktivno učestvujemo sa zemljama članicama NATO-a u ISAF misiji, gdje je taj naš doprinos veoma prepoznat. U Bosni i Hercegovini aktivno radimo komunikativnu kampanju sa stanovništvom objašnjavajući zašto je NATO bitan za Bosnu i Hercegovinu. Sa ostalim zemljama članicama NATO-a reformišemo naše Ministarstvo odbrane i dijelom Ministarstvo inostranih poslova, koje je u ovom trenutku ključna institucija za vođenje Bosne i Hercegovine prema NATO-u, što je prepoznato, ali – mi smo zakočeni pravno.
RSE: Kada se može očekivati neka nova prilika – da li je to moguće do kraja ove godine?

Trišić Babić: Dogovor je postignut 9. marta prošle godine, gdje su svi bili veoma entuzijastični, tu pretežno mislim na zemlje NATO-a, kada je taj dogovor između političkih lidera postignut u Banjaluci, koji se i dan-danas provlači po papirima kao 'dogovor iz Banjaluke', gdje je šest političkih lidera to potpisalo. Nažalost, vrlo malo se napravilo na osnovu tog dogovora, jer je suština tog dogovora da se nađe pravni način i kako da se pravno preko Savjeta ministara pošalju papiri na Parlament BiH, na koji način da se imovina uknjižava. Međutim, nešto što se desilo u posljednjih mjesec dana na sastanku Stranke nezavisnih socijaldemokrata i Socijaldemokratske partije BiH, gdje se našao taj model i gdje je nakon tog sastanka rečeno da će se vrlo skoro u proceduru u Parlamentu BiH naći pitanje rješavanja nepokretne vojne imovine. E, sad da budemo optimistični da će to biti do kraja ove godine. Ja se nadam da hoće.
RSE: Nedavno sam čuo neke ocjene da je danas Srbija bliže NATO-u od Bosne i Hercegovine.

Trišić Babić: Po učinjenim reformama u Ministarstvu odbrane, tačno je da je Srbija, kada se gleda struktura NATO-a, vojna, od komandne odgovornosti pa na dolje, kako se spušta, to je tačno. Tačno je isto kada se gleda budžet Srbije prema Ministarstvu odbrane i vojnim snagama, nego u Bosni i Hercegovini. Srbija ima deklaraciju o vojnoj neutralnosti, međutim, Srbija ne da reformiše samo svoje oružane snage nego i sve ostale segmente koji trebaju, a koji se tiču bezbjednosti i Srbije i regiona. Tu puno više napreduje nego Bosna i Hercegovina, pa da upotrebim izraz: puno kvalitetnije. Mi to isto radimo, ali ne na tako kvalitetan način kako radi Srbija. Srbija ima već i svoju veliku misiju, zajedno sa snagama Evropske unije, u Maliju i zemljama gdje su potrebne te operacije.
RSE: Građani često postavljaju pitanje koju bi korist Bosna i Hercegovina mogla imati od NATO-a i ukupnih evrointegracija.

Trišić Babić: Bosna i Hercegovina i građani Bosne i Hercegovine imali bi ogromnu korist u trenutku kada postane punopravna članica. Ovo što do sad radimo bilo bi bolje da to brže radimo, da imamo više razumijevanja u Bosni i Hercegovini kod svih onih kod kojih trebamo imati razumijevanja da taj put ide brže, jer svjedoci smo da je svijet, pogotovo od 11. septembra 2001. godine postavljen tako da se svakog građanina tiče prvo sigurnost, i onda – ekonomija. Sigurnost i ekonomija su povezani jedno s drugim i to jedno bez drugog ne može, i to će zasigurno narednih dvadeset, trideset godina biti okosnica svakog građanina, a isto tako i države, društva u cjelini. Ići prema NATO-u što brže i biti punopravni član NATO-a u današnjem vremenu i svijetu – zasigurno će Bosni i Hercegovini donijeti dosta koristi, puno više nego do sad. Sviđao se nekom NATO, ne sviđao se, proces ide, mi moramo ići prema tome. Sve je danas vrlo blizu, i Bliski Istok i Sjeverna Afrika je blizu, samo što mi ne razmišljamo u tom kontekstu, a sve se to preklapa i sve je to vrlo blizu nama. Mi moramo biti u toku, pratiti ta dešavanja i aktivno učestvovati, sa puno snažnijim zemljama koje jesu članice NATO-a i onim koje nisu, da budemo za bilo koje neugodnosti spremni.
RSE: Bosna i Hercegovina ima značajan udio u ovim misijama, u sastavu ISAF-a u Afganistanu i još nekim drugim međunarodnim misijama. Koliko ovo ima značaja za međunarodne odnose Bosne i Hercegovine?
Trišić Babić: Ima dosta značaja i to je prepoznato. To ću da povežem sa još jednom činjenicom – sa vrlo uspješnim učešćem Bosne i Hercegovine kao nestalne članice Savjeta bezbjednosti kojeg je Bosna i Hercegovina imala dvije godine, jedan mjesec je imala predsjedavanje tim tijelom, i naše učešće u mirovnim misijama i operacijama, i u sklopu ISAF-a i ostalih mirovnih misija – Bosna i Hercegovina je tu prepoznata kao vrlo aktivan i vrijedan partner.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG