Dostupni linkovi

logo-print

BiH i evropska praksa: Uspješno okončana "Kultura za razvoj"


Poster programa Kultura za razvoj

Poster programa Kultura za razvoj

Program vlade Španije „Kultura za razvoj“, koji se u Bosni i Hercegovini provodio u protekle tri i po godine, zvanično je okončan. Pored poboljšanja kulturnog dijaloga i svijesti o potrebi očuvanja raznolike bh. kulturne tradicije, program je dao smjernice Bosni i Hercegovini da oblast kulture usaglasi na evropskom praksom.

Fond za postizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F) finansirao je program „Kultura za razvoj“ u vrijednosti od osam miliona dolara. A na ovaj iznos oko deset posto sredstava participirala je i Bosna i Hercegovina. Program su provodile UN agencije: UNDP, UNESCO i UNICEF.

Podrška interkulturalnom dijalogu, izgradnja i obnova objekata, unapređenje turizma, osavremenjivanje načina upravljanja kulturom, neke su aktivnosti provedene tokom programa. Jednako važno je i prihvatanje međunarodnih konvencija iz oblasti kulture, kaže ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović.

„Moram reći da je 70-80 posto svih konvencija pretočeno u naše zakonodavne akte u Bosni i Hercegovini. Ostale su još neke, koje moramo u narednom periodu usaglašavati. Mislim da je ovo jedan od najbolje provedenih programa, program iz kojeg je posebno proistekla izrada Akcionog plana za provođenje strategije do 2014. godine“, ocjenjuje Nović.

Program „Kultura za razvoj“ se provodio na 48 lokacija širom Bosne i Hercegovine, a skoro 100.000 ljudi različitog profila imalo je direktne koristi od programa, kaže rezidentni koordinator UN-a u BiH Yuri Afanasiev.

„Sedamnaest različitih međukulturalnih objekata je obnovljeno u toku ovog projekta, no, ono što je možda još bolja informacija jeste da 70.000 djece u okviru školskog sistema u Bosni i Hercegovini imalo je priliku da se upozna i da učestvuje u različitim aktivnostima koje su bile usmjerene na interkulturalnost i saradnju, odnosno upoznavanje kultura drugih i drugačijih. Provedeno je 150 različitih potprojekata u oblasti kulture, bez obzira da li se radi o obnovi Kastela ili se radi o nekom općinskom sajmu – dakle, bilo je raznoraznih događaja“, naveo je Afanasiev.

Kulturni turizam i obnove

Sa 80.000 maraka pomoći iz programa „Kultura za razvoj“ nezavisna organizacija World Music Centar iz Mostara provela je jednogodišnji projekat „Srce Hercegevine“. Riječ je o kulturnom turizmu, kaže direktorka organizacije Aleksandra Savić.

Skup povodom programa "Kultura za razvoj"

Skup povodom programa "Kultura za razvoj"

„Naša lijepa Hercegovina, koja je nekako prilično ostavljana u zapećku, međutim, ona je jaka i definitivno ima šta da pokaže. Mi smo kroz pet opština – Konjic, Mostar, Stolac, Čapljina i Trebinje – kreirali jednu potpuno novu turističku rutu u domenu kulturnog turizna. Ruta je jedinstvena po tome što je obilježena piscima, pjesnicima i putopiscima iz tih krajeva, tako da je zaista interesantna. Između ostalog, ruta je i edukativnog karaktera“, kaže Savić.

I Mostar je imao višestruke koristi od programa. Obnovljen je Španski trg kao i Saborna crkva, najveći pravoslavni hram u Hercegovini, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa gradonačelnik Ljubo Bešlić.

„To su projekti koji će uistinu imati značaj ne samo za grad Mostar, nego i za cijelu regiju. Povratak srpske populacije u grad Mostar i obnova srpskog hrama je vrlo važan projekat, kako za srpski narod, tako i za dijalog sa ostalim narodima. Mir, tolerancija, suživot – kako se grade, mislim da su to pravi primjeri. Mostar je danas jedan dobar primjer, iza onog lošeg primjera kakav je bio jučer“, ističe Bešlić.

Činjenicu da u Bosni i Hercegovini postoji jak segment kulturnih industrija pokazuje i istraživanje provedeno tokom programa. Podaci govore da bh. kulturne industrije doprinose bruto društvenom proizvodu sa ukupnim iznosom od 6,7 posto, što je u nominalnom iznosu skoro dvije milijarde maraka, kaže voditeljka projekta „Kultura za razvoj“ Renata Radeka.

„Taj podatak je zaista značajan, s obzirom na činjenicu da se uvijek smatra su kulturne industrije marginalne industrije i da im i ne treba puno pažnje posvećivati. Sa činjenicom da se zatvara ovaj naš konkretni projekt, smatramo da se stvorila dovoljna svijest da je sektor kulture zapravo sektor u koji se treba ulagati i da u sada institucije obučene kako da efektivno koriste svoje budžete i da kreiraju lobing prema tome da se ulaže još više u kulturu“, kaže Radeka.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG