Dostupni linkovi

BiH gubi novac u sektoru energije zbog neispunjenja obaveza


Termoelektrana u Gackom (BiH), ilustrativna fotografija

Termoelektrana u Gackom (BiH), ilustrativna fotografija

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja kasni u provedbi obaveza iz Međunarodnog ugovora o uspostavi energetske zajednice. Zbog toga je toj zemlji blokirano više od 80 milijuna eura investacija u sektoru energije, izjavila je Jasmina Katica, šefica Odjela za energiju pri Ministarstvu prostornog uređenja FBiH.

U intervjuu za Radio Slobodna Europa, Katica je kazala kako Federacija BiH u budućnosti što prije treba donijeti krovni zakon o energetskoj efikasnosti, čime bi se situacija u velikoj mjeri poboljšala.

Federacija BiH još uvijek nije usvojila zakon o energetskoj efikasnosti, a samim tim i akcijski plan, što su ključne obaveze iz Međunarodnog ugovora o uspostavi energetske zajednice. Ovaj ugovor Bosna i Hercegovina je sa EU i drugim zemljama iz regije potpisala još 2005. godine, no ostalo je još puno obaveza koje nisu ispunjene, kazala je za naš radio Jasmina Katica, šefica Odjela za energiju pri Ministarstvu prostornog uređenja FBiH.

„Ovo se odnosi na kompletan energetski sektor – dakle, neke obaveze još nisu ispunjene, tako da smo mi jedina zemlja u regionu, odnosno, jedina zemlja članica Energetske zajednice - a da da vam bolje pojasnim, to su zemlje bivše Jugoslavije, proširene Albanijom, Ukrajinom, Moldovom, zemlje koje nisu u Evropskoj uniji – koja ne ispunjava svoje obaveze dakle, sve zemlje permanentno ispunjavaju sve obaveze, Bosna i Hercegovina ne. Mi već sad trpimo posljedice – uskratili su nam investicije čak za 80 miliona eura u sektoru energetike. Od iduće godine, koliko znam, visoka permanentna grupa koja zasjeda u Evropskoj uniji ići će na kreiranje kaznenih financijskih mjera.“

Federalni zakon o energetskoj efikasnosti prošao je potrebne procedure. Usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, ali za to nije bilo dovoljno političke volje u Domu naroda.

Nakon usvajanja ovog zakona, potrebno je usvojiti i akcijski plan o energetskoj efikasnosti, koji će uvesti određene europske standarde u tom području.

Jasmina Katica

Jasmina Katica

„Mislim da je najznačajnija stvar da upoznamo javnost koliko je značajno donijeti akcijski plan, zato što je on smjernica za sve naše aktivnosti u smislu nekakve masovnije provedbe energetske efikasnosti. Mi radimo jako puno. Akcioni plan je pravo otvaranje cijelog ovog procesa. Osim toga, mi smo se također, potpisavši međunarodni ugovor obavezali da ćemo izraditi taj akcioni plan u smislu smanjenja potrošnje za devet posto. Njegovom neizradom i neispunjenjem te obaveze na neki način smo već pod sankcijama, a od iduće godine možda ćemo i plaćati kaznene penale. Dakle, izrada akcionog plana je nešto što je zaista hitno i nužno potrebno, ali je vezano za zakon i ja vam zaista ne mogu odgovoriti kada će to biti.“

Energetska efikasnost podrazumijeva niz mjera koje se poduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju uvjete rada i života. To je važno područje koje mora urediti svaka potencijalna članica EU.

„Međutim, po meni je puno značajnije za Bosnu i Hercegovinu implementirati energetsku efikasnost, jer je vi implementirate kroz lokalnu radnu snagu. Statistike koje su do sada rađene idu u prilog tome da na jedan milion investicija u energetsku efikasnost implicira 89 novih radnih mjesta. To je praktično cijeli građevinski sektor koji se pokreće. Ja utemeljeno tvrdim da bi primjena mjera energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini bila jednaka, možda i veća, od javnih radova kakav je autocesta, jer bi se implementirala na svim nivoima, od lokalnog, kantonalnog, na svim mjestima, na svim našim zgradama, a posebno u sektoru javnih zgrada, kad govorimo o onom posebno ugroženom i značajnom sektoru obrazovanja i zdravstva.“

U tom području postoji i veći broj europskih direktiva, koje svaka država u procesu integriranja u EU mora usvojiti.

„Mi smo transponirali upravo tri značajne direktive koje se odnose na energetsku efikasnost u zgradarstvu. To su: direktiva o energetskim karakteristikama zgrade, iz 2010., direktiva o energetskoj efikasnosti u krajnjoj potrošnji, iz 2006., djelomično, jer se drugi dio odnosi na izradu akcionih planova, i direktiva o energetskoj efikasnosti 2012., na kojoj trenutno radimo na njenom transponiranju.“

Ministarstvo za prostorno uređenje Federacije od 2010. godine intenzivno radi na ustroju zakona i legislative u području energetske efikasnosti, dodaje Katica.

„Prije svega, ona se ogleda u definisanju tzv. minimalnih energetskih karakteristika zgrada pri projektovanju novih ili rekonstrukciji postojećih, ali isto tako i definisanju, ustroju i radu sistema energetskog certificiranja, zato što kroz sistem energetskog certificiranja definišemo energetsku potrošnju u našim zgradama, kako novim tako i postojećim.“

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG