Autor: Dženita Duraković
Članovi Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH održali su niz sastanaka u Bihaću, tokom kojih su posebno govorili o odnosu domovine i dijaspore, te o neiskorištenim ekonomskim potencijalima Bosanaca i Hercegovaca koji danas žive u brojnim zemljama svijeta
Bh dijaspora, koja prema nezvaničnim podacima broji oko 1,500.000 stanovnika, nezadovoljna je odnosom domovine prema njima, rečeno je na skupu u Bihaću, koji je okupio predstavnike dijaspore iz deset evropskih zemalja. Zaim Pašić, predsjednik, i Haris Halilović, član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore:
„Dio politike koji je trebao da bude uključen, od ministarstava civilnih poslova i vanjskih poslova, 'pali' su na ovom procesu. Takođe, ova zakonodavna vlast nije imala sluha da posluša naše prijedloge. Mi smo imali prijedlog Ustava BiH, gdje je uključen ovaj problem Sejdić-Finci, imali smo prijedlog zakona o dijaspori, da uđe to u Parlament, jer bi onda bilo vrlo lako da se nađe jedna korespondencija između naših građana izvan domovine i ostalih struktura.“
„Bosna i Hercegovina gubi svoju dijasporu. U Njemačkoj, primjera radi, odakle ja dolazim, i u drugim evropskim i svjetskim zemljama, već je uveliko u toku proces asimilacije državljana Bosne i Hercegovine. Mi ćemo uskoro pričati o ljudima koji su porijeklom iz BiH a ne građanima ili državljanima Bosne i Hercegovine.“
Inicijativa da Bihać ugosti predstavnike Svjetskog saveza dijaspore potekla je od općinskog načelnika Emdžeda Galijaševića, koji smatra da bh dijaspora može biti jedan od pokretača promjena i pomoć u razvoju bh privrede, posebno ovog dijela Bosne i Hercegovine iz kojeg je najčešće trbuhom za kruhom otišao veliki broj građana.
„Ne samo ovi ljudi koji su otišli, nego njihova djeca koja se obrazuju ili rade po raznim evropskim gradovima, velikim evropskim firmama, mogu biti potencijal za pokretanje onog što je nama najpotrebnije – naše privrede, jer što najviše, što bi naš narod rekao, 'boči' ovaj grad i ovu zemlju, jeste činjenica da 40-45 posto radno sposobnog stanovništva ne radi. Činjenica je i da imamo sve više dijaspore, jer sve više naših mladih ljudi odlazi iz naše zemlje. Nema to više veze – ni vjera, ni nacija, ni ovo, ni ono, nego jednostavno odlaze da bi sebi našli posao, da bi mogli od svoga rada da žive.“
Uz dobar geostrateški položaj, odnosno blizinu granice sa Hrvatskom koja je odnedavno članica Evropske unije, blizinu luka Rijeka i Split, te prirodne resurse, Bihać, kao administrativno središte Unsko-sanskog kantona, ima potenicijala da bude mjesto poželjno za ulaganja. Općinska administracija će potencijalnim ulagačima biti na maksimalnom raspolaganju, kako bi se procedure oko otvaranja firmi ubrzale.
Članovi Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore zaključili su stoga da programe i projekte koje je prezentirala Općina Bihać, uglavnom iz oblasti turizma i poljoprivrede, uvrste u svoj program i informišu svoje članstvo o eventualnim ulaganjima u ovu općinu. U nadi da će se odnos matice prema njima poboljšati, Savez će u narednom periodu ostvariti jaču saradnju sa nevladinim sektorom, a sve u cilju da njihova djeca i djeca njihove djece ne zaborave ko su i odakle potiču.
Članovi Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH održali su niz sastanaka u Bihaću, tokom kojih su posebno govorili o odnosu domovine i dijaspore, te o neiskorištenim ekonomskim potencijalima Bosanaca i Hercegovaca koji danas žive u brojnim zemljama svijeta
Bh dijaspora, koja prema nezvaničnim podacima broji oko 1,500.000 stanovnika, nezadovoljna je odnosom domovine prema njima, rečeno je na skupu u Bihaću, koji je okupio predstavnike dijaspore iz deset evropskih zemalja. Zaim Pašić, predsjednik, i Haris Halilović, član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore:
„Dio politike koji je trebao da bude uključen, od ministarstava civilnih poslova i vanjskih poslova, 'pali' su na ovom procesu. Takođe, ova zakonodavna vlast nije imala sluha da posluša naše prijedloge. Mi smo imali prijedlog Ustava BiH, gdje je uključen ovaj problem Sejdić-Finci, imali smo prijedlog zakona o dijaspori, da uđe to u Parlament, jer bi onda bilo vrlo lako da se nađe jedna korespondencija između naših građana izvan domovine i ostalih struktura.“
„Bosna i Hercegovina gubi svoju dijasporu. U Njemačkoj, primjera radi, odakle ja dolazim, i u drugim evropskim i svjetskim zemljama, već je uveliko u toku proces asimilacije državljana Bosne i Hercegovine. Mi ćemo uskoro pričati o ljudima koji su porijeklom iz BiH a ne građanima ili državljanima Bosne i Hercegovine.“
Inicijativa da Bihać ugosti predstavnike Svjetskog saveza dijaspore potekla je od općinskog načelnika Emdžeda Galijaševića, koji smatra da bh dijaspora može biti jedan od pokretača promjena i pomoć u razvoju bh privrede, posebno ovog dijela Bosne i Hercegovine iz kojeg je najčešće trbuhom za kruhom otišao veliki broj građana.
„Ne samo ovi ljudi koji su otišli, nego njihova djeca koja se obrazuju ili rade po raznim evropskim gradovima, velikim evropskim firmama, mogu biti potencijal za pokretanje onog što je nama najpotrebnije – naše privrede, jer što najviše, što bi naš narod rekao, 'boči' ovaj grad i ovu zemlju, jeste činjenica da 40-45 posto radno sposobnog stanovništva ne radi. Činjenica je i da imamo sve više dijaspore, jer sve više naših mladih ljudi odlazi iz naše zemlje. Nema to više veze – ni vjera, ni nacija, ni ovo, ni ono, nego jednostavno odlaze da bi sebi našli posao, da bi mogli od svoga rada da žive.“
Uz dobar geostrateški položaj, odnosno blizinu granice sa Hrvatskom koja je odnedavno članica Evropske unije, blizinu luka Rijeka i Split, te prirodne resurse, Bihać, kao administrativno središte Unsko-sanskog kantona, ima potenicijala da bude mjesto poželjno za ulaganja. Općinska administracija će potencijalnim ulagačima biti na maksimalnom raspolaganju, kako bi se procedure oko otvaranja firmi ubrzale.
Članovi Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore zaključili su stoga da programe i projekte koje je prezentirala Općina Bihać, uglavnom iz oblasti turizma i poljoprivrede, uvrste u svoj program i informišu svoje članstvo o eventualnim ulaganjima u ovu općinu. U nadi da će se odnos matice prema njima poboljšati, Savez će u narednom periodu ostvariti jaču saradnju sa nevladinim sektorom, a sve u cilju da njihova djeca i djeca njihove djece ne zaborave ko su i odakle potiču.
