Dostupni linkovi

logo-print

Apsurdi oko požara: BiH gori, a vlast se češlja


Požar u okolini Srebrenice, 22. avgust 2012.

Požar u okolini Srebrenice, 22. avgust 2012.

Požari i u srijedu su bjesneli širom Bosne i Hercegovine, a u pojedinim dijelovima je proglašeno i vanredno stanje. U jeku sezone požara vatrogascima pomažu helikopteri EUFOR-a, jer su bosanskohercegovački na tehničkom pregledu. I nije samo to apsurdnost u toj zemlji. Možda je veća ona da o štetama koje požari uzrokuju niko ne brine iako gore hektari šuma.

Požari i suša će ostaviti, itekako, posljedice na bh. privredu, odnosno građane, kojima već u septembru „prijete“ poskupljenja. Tamošnji političari im poručuju da „štede i ne jedu, te da je važnije da se brani suverenitet države od „gladnih stomaka“.

Već mjesec i po dana bosanskohercegovački vatrogasci se bore sa vatrenom stihijom. Ovih dana najteža situacija je u Hercegovini, posebno u Konjicu i Trebinju, gdje je vatra, osim što je zahvatila šumsko područje, u nekoliko navrata ugrozila stambene i ugostiteljske objekte.

„Ljudi su raspoređeni na terenu. Pokušavaju da presijeku liniju gdje je to moguće, ali i da brane objekte“, navodi načelnik trebinjskog štaba Civilne zaštite Mirko Ćurić.

Fadil Tatar, komandant Opštinskog štaba Civilna zaštite Konjic kaže:

„Upravo je jutros došao helikopter EUFOR-a. Požar je prigušen, ali u ovom trenutku ne možemo ništa reći zbog guste magle dima koja se nadvila nad Boračkim jezerom.“

To da helikopteri EUFOR-a pomažu lokalnim vatrogascima u gašenju požara u Bosni i Hercegovini nije nikakva novost.

Iznenađenje nije ni informacija koju su u utorak uputili iz Ministarstva odbrane BiH, a u kojoj se navodi da domaći helikopteri ne mogu gasiti požar jer su na tehničkom pregledu. I sve se dešava u jeku sezone požara, zbog čega vatrogasci ne kriju razočarenje. Tim prije jer su njihove cisterne stare i do 50 godina, a požar gase ručnim kanisterima.

„S ovim što mi imamo ne možemo gasiti baš, nego evo ovako, zaći negdje malo - i to ti je tako“, rekao je mostarski vatrogasac Pero Opančar.

Nesagledive posljedice

Požari u Bosni i Hercegovini nisu rijetkost tokom jula i augusta svake godine. Najčešće su uzrokovani visokim temperaturama, ali i ljudskim nemarom. Pa, iako civilna zaštita svaki dan apeluje na građane da ne pale vatru, a policija provodi istrage, u pravilu niko ne bude kažnjen zbog paljenja šume.

(FOTOGALERIJA: Požar u šumi oko Srebrenice, 22. avgust 2012)

O štetama koje zbog toga nastaju, naravno, niko ni ne govori. Da vlast to ne interesuje, potvrđuje i činjenica kako je samo na području opštine Konjic u proteklih pet godina izgorjelo više od šest hiljada hektara šume, što je 14% od ukupnog šumskog dobra.

„Radi se o predjelima koji su bili pretežno obrasli crnim borom, znači radi se o krečnjačkim i dolomitnim supstratima gdje su plitka zemljišta. I pošto je tu preko 80 posto površine bio visoki požar, neumitno je da će se vremenom pojaviti erozije, da će nestati i određena izvorišta vode koja su postojala na tom području i da će vrlo teško biti ponovo obnoviti šumski fond na tim terenima“, ističe Samir Alikadić, direktor preduzeća “Šumarstvo Prenj” Konjic.

Svake godine, nakon požara, u opštini Konjic sade nove borove, a na naše pitanje da li izvršna vlast Hercegovačko-neretvanskog kantona, kome taj grad pripada, ili Vlada Federacije BiH izdvajaju novac za pošumljavanje, Alikadić odgovara:

„Nažalost, mi ni od Vlade Kantona ni od Vlade Federacije nismo dobili niiti jednu jedinu marku iz tog fonda tzv. opštekorisne funkcije šuma u koji sva pravna lica odvajaju određeni procenat. Mi, odgovorno tvrdim, nismo dobili nijedan fening u tom smislu, a puno smo se puta obraćali i Kantonu i Federaciji.“

Profesor na sarajevskom Šumarskom fakultetu Dalibor Balijan napominje:

„Posljedice su nesagledive. Mi možemo izračunati koliko je drveta izgorjelo i reći to je ta cijena, ali cijena koju mi ne možemo izračunati je ogromna. Prvo izgubili smo proizvođača kiseonika, drugo izgubili smo proizvođača vode. A te posljedice ćemo mi osjetiti tek nakon mjesec, dva, tri. Mi smo ove godine kroz ove požare izgubili nekoliko tisuća hektara jako vrijednih šuma i trebat će nam dugi, dugi niz godina da to vratimo u prvobitno stanje.“

Požari i suše ove godine, itekako, će ostaviti posljedice na bosanskohercegovačku privredu. Za mjesec dana to će osjetiti i bosanskohercegovački građani, jer je većina poljoprivrednih površina zbog oba faktora uništena, zbog čega se najavljuju poskupljenja osnovnih životnih namirnica. I sve to ne brine ovdašnje političare, jer je prošle sedmice federalni ministar trgovine Milorad Bahilj građanima poručio da „štede i ne jedu“.

A na konferenciji za novinare u srijedu, SDP-ovac Denis Bećirović, inače poslanik u bh. parlamentu, upitan da prokomentariše sadašnju ekonomsku i socijalnu situaciju u kojoj se nalaze građani, je odgovorio:

„Hvala vam na pitanju. U BiH ima dosta problema, ali pitanje opstanka BiH i njene državnosti i suvreniteta je možda i najvažnije pitanje za ovu zemlju. Politika koja se vodila do sada - da iz Beograda mogu poručivati šta hoće Bosni i Hercegovini, a da se u BiH ćuti i ne odgovara na to, je neodrživa politika.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG