Dostupni linkovi

logo-print

Skup u Sarajevu: BiH evropeizirati, Evropu 'pobosančiti'


Sa konferencije „Bogatstvo različitosti BiH - kapital i zalog zajedničkoj evropskoj budućnosti“

Sa konferencije „Bogatstvo različitosti BiH - kapital i zalog zajedničkoj evropskoj budućnosti“

Na konferenciji u Sarajevu, koja je okupila studente i predstavnike religijskih zajednica, između ostalog je rečeno kako na bogatstvo različitosti treba gledati kao na prednost, a ne kao na stalni izvor sukoba. Prisutni su diskutovali o bosanskohercegovačkom modelu dobrosusjedskih odnosa koji može poslužiti kao uzor pojedinim evropskim državama.

Izrazito tolerantni odnosi među pripadnicima različitih naroda i vjerskih grupa od pamtivijeka je bila slika života u Bosni i Hercegovini. Tokom 90-tih godina i poslijeratnom periodu, u vremenu pomirenja i izgradnje povjerenja, poljuljani su društveni odnosi koje kao takve podržavaju određeni politički krugovi. Toga je svjestan i visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko.

„Neki neprekidno insistiraju da Bosna i Hercegovina nije normalna zemlja i da stoga njeni građani ne mogu cijeniti iste vrijednosti ili uživati ista prava kao građani drugih evropskih zemalja. Ova pogrešna premisa mora se kategorično odbaciti. Ne samo da građani Bosne i Hercegovine uživaju principijelno ista prava, cijene iste vrijednosti kao i građani u bilo kojoj zemlji na evropskom kontinentu, nego zbog ovog karakterističnog nasljeđa mogu biti promotori ovih prava i ovih vrijednosti čak u Evropi. Naravno da treba Bosnu i Hercegovinu evropeizirati, ali isto treba u nekom smislu i Evropu 'pobosančiti',“
naglasio je Inzko.

Krajnje je vrijeme, ističe Inzko, da se prestane popuštati grupici pesimista koji su uvjereni da je kultura teret, a ne bogatstvo.

„Istina je da su u Bosni i Hercegovini građanske vrijednosti koje su nestale u drugim dijelovima Evrope, a ovdje su još prisutne – gostoljubivost, susjedska solidarnost, komšiluk, karitas, merhametluk. To je sve kod vas preživjelo, a nije preživjelo u mnogim evropskim zemljama koje su postale sve hladnije i hladnije, sve materijalističnije. A te vrijednosti su preživjele kod vas, uprkos velikih napora nekih jednoumnika i šovinista da ih izbrišu“, naveo je on.

Ono što je Evropska unija otklonila u diskriminatorskom pristupu prema pripadnicima manjina, trebalo bi da uradi i BiH koja se, u konačnici, tome obavezala, iako još uvijek nije provela presudu 'Sejdić-Finci'. Šef Ureda za posebne diplomatske aktivnosti u Ministarstvu vanjskih poslova BiH Edhem Pašić za RSE kaže:

„Danas imamo situaciju da je kapacitet države dat samo trima konstitutivnim narodima, a Jevreji i svi su tzv. ostali. Po nekom prevodu: njima ono što ostane. To je strašno. To je rasizam. Ja, kao građanin ove zemlje, stidim se toga. Mi to moramo mijenjati, moramo mijenjati zbog naše budućnosti.“

Radeći i u Evropskom pokretu u BiH, Pašić navodi da sve veći broj diplomata želi uvezati ovu zemlju sa svakim dijelom svijeta.

„Mi imamo vrlo uspješne posjete ambasadora stranih zemalja našim opštinama. Bili su u Prnjavoru, Doboju, Gračanici... Ja sam uvijek fasciniran koliko ljudi žele da Bosna i Hercegovina bude ono što je bila, nikako da bude ovo što je sada“, kaže Pašić.

Kulturna raznolikost lijek protiv podjela

Još od osnivanja 1997. godine, Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini podiže svijest da država i vjerske zajednice mogu zajedno promovisati istinske moralne vrijednosti. Religijske zajednice komuniciraju daleko bolje nego politički faktori iz različitih etničkih grupa, kaže za RSE predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci.

„Religijske zajednice su valjda još u komunizmu naučile kako da se klone vlasti i da ne rade 'niz dlaku' vlastima, nego da rade svoj posao onako kako im je poslanje dato, jer religijske zajednice, pogotovo u odnosu prema državi, imaju u gotovo svim pitanjima vrlo jedinstven stav. Međutim, čini se da država malo drži do toga i malo sluša vjerske zajednice“, ocjenjuje Finci.

Dženan Handžić, direktor medrese „Osman ef. Redžović“ u Visokom, o podsticanju na međureligijski dijalog kaže:

„Podsticanje međureligijskog dijaloga i njegovanje kulture različitosti jedno je od strateških opredjeljenja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Teorijski okvir tog opredjeljenja iskazan je kroz dokument pod naslovom 'Platforma IZ u BiH za dijalog'.“

Sličnog je mišljenja i paroh sarajevski Vanja Jovanović.

„Kad je u pitanju prostor Evrope, mislim da mi iz Bosne i Hercegovine, bez obzira na sve ovo što se dešavalo i što se dešava, možemo biti jedan sjajan primjer, jer ako uzmemo samo činjenicu da je Međureligijsko vijeće - kao takvo – prvo u svijetu, da u ostalim zemljama uopšte ne možete sastaviti lidere na tom nivou da komuniciraju, mislim da imamo sjajnu osnovu i da možemo štošta toga pokazati kako se može funkcionisati, naravno, uz sva moguća trenja koja uvijek postoje“, rekao je Jovanović.

Konferenciji „Bogatstvo različitosti BiH - kapital i zalog zajedničkoj evropskoj budućnosti“ prisustvovao je i kardinal vrhbosanski Vinko Puljić koji o značaju ove teme kaže:

„Različitost je nešto što ne smije biti izazov suprotnosti. Različitost upravo može biti jedno obogaćenje - ako postoje poštovanje i jednaka prava.“

Za četiri sedmice, kada Hrvatska postane 28. punopravna članica Evropske unije, kulturni identitet ove zemlje će biti više zaštićen i uvaženiji nego ranije, ističe visoki predstavnik Valentin Inzko koji je, obraćajući se studentima, istakao:

„Nisu Francuzi manje Francuzi danas, pošto su u Evropi, i neće Hrvati biti manje Hrvati kad budu u Evropi, nego će njihov identitet još više biti uvažen. Kulturna raznolikost je lijek protiv socijalnih i političkih podjela, ona je ključni element na dugačkom putu ove zemlje ka oporavku i trebali bismo se boriti za ovu raznolikost, a ne gledati na nju kao na neku vrstu problema koji se mora riješiti. Zbog toga je potrebno da vi, koji ste budućnost zemlje, iskoristite lekcije iz prošlosti i u potpunosti prepoznate prednosti raznolikog kulturnog naslijeđa.“
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG