Novim zakonom o Sudu u BiH predviđa se uspostavljanje apelacionog suda, čime se ukida Apelaciono odjeljenje Suda BiH. Najviše spora izazvalo je umanjivanje određenih nadležnosti državnog suda, no u Ministarstvu pravde, koje je predlagač zakonskog rješenja, tvrde da će se formiranjem nove nezavisne pravosudne institucije omogućiti potpuna zaštita prava i interesa stranaka u postupku.
Ministarstvo pravde BiH pripremilo je radnu verziju zakona o sudovima u BiH. Predloženo je formiranje potpuno novog suda - apelacinog, čime bi se omogućilo da o žalbi na presudu Suda BiH, ne raspravlja odjeljenje tog suda, već nezavisni sud. Pomoćnica ministra pravde Milana Popadić za program Pred licem pravde ističe prednosti ovog zakona:
„Pravni lijekovi će biti dostupni podnosiocu i moraju biti dovoljno sigurni, ne samo u teoriji nego i u praksi. Ispitivanje jedne stvari u dvije sudske instance od dva nezavisna suda pruža mnogo više jamstva za pravilnost i zakonitost postupka, a takođe i za potpunu zaštitu prava i interesa stranaka u postupku.“
Predloženo zakonsko rješenje već je izazvalo polemiku stručne javnosti. Osnovna zamjerka predlagaču je umanjenje, kako u kadrovskom smislu, tako i nadležnosti Suda BiH. Ističu da je član 7. Zakona o Sudu BiH izbrisan. Na taj način je Sud BiH lišen osnovne nadležnosti, a to je razmatranje najozbiljnijih krivičnih djela koji su tiču države. Advokat i član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Asim Crnalić objašnjava:
„Ja mislim da je smanjivanjem nadležnosti zapravo smanjen i značaj tog suda, da se tim nacrtom marginalizira uloga Suda BiH.“
Novi zakon o sudovima nastao je u skladu sa preporukama strukturalnog dijaloga EU i BiH o pravosuđu kako bi se definisale organizacije i nadležnosti apelacionog i Suda BiH. Šef delegacije Republike Srpske u strukturalnom dijalogu Džerard Selman:
„Mi ćemo zahtijevati kod formiranja apelacionog suda da se raspiše konkurs za sudije apelacionog suda - i, naravno, taj sud će imati sjedište u Banjoj Luci.“
U Sudu BiH smatraju da se preporuke strukturalnog dijaloga z loupotrebavljaju i idu u krivom pravcu. Upozoravaju da, ako se usvoji novi zakon, ne bi mogli raditi u punom kapacitetu.
„Osnivanje apelacionog suda je osnivanje potpuno novog suda. Budući potreban broj sudija i drugog, nesudijskog osoblja u apelacionom sudu, potreban broj novouposlenih svih sudija i nesudijskog osoblja utvrdiće VSTV“, kaže pomoćnica ministra pravde Milana Popadić.
O umanjivanju nadležnosti Suda BiH, Popadić kaže:
„Ne bih rekla da se ovim umanjuju nadležnosti ili nekakva ovlaštenja Suda BiH jer je ovo u skladu dobre prakse i međunarodnih standarda i obaveza je države BiH.“
O ovom zakonu o sudovima još će se raspravljati. Radna grupa Ministarstva pravde razmotrit će sugestije i preporuke VSTV-a i Suda BiH. Nakon završene procedure, nacrt zakona će se naći pred poslanicima državnog parlamenta.
Ministarstvo pravde BiH pripremilo je radnu verziju zakona o sudovima u BiH. Predloženo je formiranje potpuno novog suda - apelacinog, čime bi se omogućilo da o žalbi na presudu Suda BiH, ne raspravlja odjeljenje tog suda, već nezavisni sud. Pomoćnica ministra pravde Milana Popadić za program Pred licem pravde ističe prednosti ovog zakona:
„Pravni lijekovi će biti dostupni podnosiocu i moraju biti dovoljno sigurni, ne samo u teoriji nego i u praksi. Ispitivanje jedne stvari u dvije sudske instance od dva nezavisna suda pruža mnogo više jamstva za pravilnost i zakonitost postupka, a takođe i za potpunu zaštitu prava i interesa stranaka u postupku.“
Predloženo zakonsko rješenje već je izazvalo polemiku stručne javnosti. Osnovna zamjerka predlagaču je umanjenje, kako u kadrovskom smislu, tako i nadležnosti Suda BiH. Ističu da je član 7. Zakona o Sudu BiH izbrisan. Na taj način je Sud BiH lišen osnovne nadležnosti, a to je razmatranje najozbiljnijih krivičnih djela koji su tiču države. Advokat i član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Asim Crnalić objašnjava:
„Ja mislim da je smanjivanjem nadležnosti zapravo smanjen i značaj tog suda, da se tim nacrtom marginalizira uloga Suda BiH.“
Novi zakon o sudovima nastao je u skladu sa preporukama strukturalnog dijaloga EU i BiH o pravosuđu kako bi se definisale organizacije i nadležnosti apelacionog i Suda BiH. Šef delegacije Republike Srpske u strukturalnom dijalogu Džerard Selman:
„Mi ćemo zahtijevati kod formiranja apelacionog suda da se raspiše konkurs za sudije apelacionog suda - i, naravno, taj sud će imati sjedište u Banjoj Luci.“
U Sudu BiH smatraju da se preporuke strukturalnog dijaloga z loupotrebavljaju i idu u krivom pravcu. Upozoravaju da, ako se usvoji novi zakon, ne bi mogli raditi u punom kapacitetu.
„Osnivanje apelacionog suda je osnivanje potpuno novog suda. Budući potreban broj sudija i drugog, nesudijskog osoblja u apelacionom sudu, potreban broj novouposlenih svih sudija i nesudijskog osoblja utvrdiće VSTV“, kaže pomoćnica ministra pravde Milana Popadić.
O umanjivanju nadležnosti Suda BiH, Popadić kaže:
„Ne bih rekla da se ovim umanjuju nadležnosti ili nekakva ovlaštenja Suda BiH jer je ovo u skladu dobre prakse i međunarodnih standarda i obaveza je države BiH.“
O ovom zakonu o sudovima još će se raspravljati. Radna grupa Ministarstva pravde razmotrit će sugestije i preporuke VSTV-a i Suda BiH. Nakon završene procedure, nacrt zakona će se naći pred poslanicima državnog parlamenta.