Dostupni linkovi

logo-print

Mirosavljević: BiH daleko od napretka koji se prikazuje u javnosti


Univerzitetski profesor iz Banja Luke, dr Mladen Mirosavljević, smatra da budući put BiH prema članstvu u EU zavisi prije svega od pritiska međunarodne zajednice i interesa velikih sila. Realna situacija u BiH je daleko od bilo kakvog napretka, kakvim ga žele prikazati međunarodni krugovi i domaći političari.

RSE: Profesore Mirosavljeviću, svjedoci smo da se posljednjih mjeseci nekako prenaglašeno isticao napredak Bosne i Hercegovine u procesu integrisanja. Taj napredak, u svakodnevnom životu, zapravo niko od građana BiH nije osjetio. Šta Vi smatrate – da li je zaista bilo napretka?

Mladen Mirosavljević

Mladen Mirosavljević

Mirosavljević: Upravo ta prenaglašenost izaziva jedno logično pitanje: otkuda ona sada , s obzirom na to da niko od nas građana u Bosni i Hercegovini na svom sopstvenom primjeru nije osjetio bilo kakav napredak. Štaviše, svakog dana nalazimo se u sve većoj neizvjesnosti, kada je riječ o svakodnevnom životu i našim egzistencijama. Naravno da smo se svi iznenadili kada smo vidjeli izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine. On nikada do sada nije bio povoljniji i nikada nije bio bolji za BiH. S druge strane, svi ostali pokazatelji, pogotovo ekonomski, govore suprotno. Odgovor se naslućuje, a njega naslućuju i najobičniji građani, koji se ne bave politikom niti dublje analiziraju situaciju u Bosni i Hercegovini, ali to znaju na osnovu onoga što svakodnevno doživljavaju. Očigledno je riječ o političkim odlukama, pa i o tome da bi Bosna i Hercegovina mogla aplicirati za pridruživanje Evropskoj uniji. Naravno, Bosna i Hercegovina nije spremna za takvo nešto. Nije spremna zbog toga što nije učinila potrebne unutrašnje reforme i nije ostvarila bilo kakav napredak koji bi bio vidljiv.

RSE : Slažete li se ipak, da je 2015. bila uspješnija u poređenju s prethodnim periodom ?


Mirosavljević: Jedino što je urađeno u Bosni i Hercegovini to je da su njene političke elite, pa i zvanično, u parlamentima, na različitim nivoima usvojile reformsku agendu koja im je na neki način nametnuta kao uslov da bi dobile ubuduće bilo kakvu pomoć za dalji opstanak. Kao uslov ispunjavanja nekih odredbi iz reformske agende bilo je, između ostalog, i usvajanje Zakona o radu, što je učinjeno po hitnim postupcima, i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, uz otpor sindikata i jednog dijela opozicionih stranaka. I to je sve što je do sada učinjeno kada je riječ o nekoj vrsti otpočinjanja reformi u Bosni i Hercegovini. Očigledno da zbivanja na globalnoj političkoj sceni, prije svega između najvećih sila, a to su SAD, Rusija, Njemačka, utiču i na zbivanja i na odnos prema Bosni i Hercegovini, tako da je neko očigledno htio dokazati dobru volju prema Bosni i Hercegovini, nastojeći je na taj način privući, uslovno rečeno, na neku svoju stranu, odnosno usmjeriti ka onim procesima koji su jednoj od tih velikih sila u interesu. Zbog toga se i takva igra razvila oko Bosne i Hercegovine, ali to nema nikakve veze sa unutrašnjim procesima.

RSE : Kako vi vidite te unutrašnje procese?


Mirosavljević: Ti unutrašnji procesi, odnosno ono što se zbiva u Bosni i Hercegovini ostali su i dalje na nivou od prije dvadeset godina, naravno sa nekim pomacima koji i nisu toliko zavisili od same Bosne i Hercegovine, nego su bili plod stranog pritiska i strane pomoći. Mi vidimo da je Bosna i Hercegovina zaglavljena prosto u jednom ćorsokaku iz kojeg se ne vidi dalje izlaz, gdje se priča vrti oko toga da li će Dejton biti i dalje sveto slovo na papiru ili će se Dejton raspakovati i reforme nastaviti u nekom drugom pravcu. S druge strane, također, vidimo raslojavanje, odnosno povećanje međunacionalne netrpeljivosti u Bosni i Hercegovini, i to u posljednje vrijeme postaje sve očiglednije. Vjerovatno će se priča, kako se budu približavali izbori, sve intenzivnije nastaviti u tom pravcu. Šta dakle reći o reformama i o napretku Bosne i Hercegovine? Vjerovatno će to zavisiti najviše od toga kakav će biti pritisak međunarodne zajednice i kakvi će biti interesi velikih sila, u regionu, pa i u samoj Bosni i Hercegovini.

RSE: S međunacionalnim tenzijama, teško se može pronaći put do integrisanja u EU ?


Mirosavljević: Dobivanje izbora, kao što se to čini posljednjih dvadeset godina, u Bosni i Hercegovini, isključivo na nacionalnom pitanju, odnosno na potpirivanju nacionalnih tenzija a ne na ekonomskom napretku, ne vodi nikuda osim u nazadak i sukobe. Sve dok se Bosna i Hercegovina, odnosno njene političke elite, ako možemo govoriti uopšte o elitama, ne okrenu ka ekonomiji i ka napretku, mislim da neće biti nikakvog napretka u Bosni i Hercegovini. Ono što se trenutno događa u BiH i situacija koja se sada odvija, kakvu imamo na sceni u Bosni i Hercegovini, daleko je od bilo kakvih procesa koji vode ka uključivanju u Evropsku uniju.

RSE: Vi ste - i prije nego što je ministar Šarović najavio da vjerovatno nema ništa od aplikacije u januaru, kako su to najavili predsjedavajući Predsjedništva BiH Čović i predsjedavajući Vijeća ministara Zvizdić, ali da će to eventualno biti u šest mjeseci predsjedavanja Holandije - rekli da nema napretka, iako se optimistički i euforično najavljivala predaja aplikacije za članstvo.


Mirosavljević: To euforično najavljivanje nema nikakve veze sa stvarnošću. Ono je više plod političke želje stranaka na vlasti nego što ima uporište u nekim realnim pokazateljima. Mi možemo imati različite želje ili različita htijenja, kao što se to danas želi prikazati u Bosni i Hercegovini, ali, jednostavno, ekonomski pokazatelji su egzaktni. Sa njima se može, donekle, manipulisati u javnosti, ali ih ne možete ignorisati. Isto tako je i sa svim drugim sferama života. Ako neko iole realnije analizira kakvi su zaista društveno-politički i ekonomski procesi u Bosni i Hercegovini, njemu je jasno da bilo kakav napredak na putu ka Evropskoj uniji za sada može biti samo vještački i izazvan nekim drugim političkim interesima nekih drugih sila iz Evropske unije, ili na globalnoj političkoj sceni, a da to nema veze sa realnom situacijom u samom Bosni i Hercegovini.

XS
SM
MD
LG