Dostupni linkovi

logo-print

Da li će informacije od javnog značaja postati tajne


Ilustracija

Ilustracija

U Bosni i Hercegovini se Zakon o slobodi pristupa informacijama nedovoljno primjenjuje, uglavnom zbog institucija koje ga suštinski ne poznaju. Ipak, tvrde upućeni, zakon ovakav kakav jeste treba se primjenjivati, a ne mijenjati, posebno ne na način kako je to predložilo Ministarstva pravde BiH. Osude na ovaj prijedlog izmjena zakona stižu uglavnom od novinara, nevladinog sektora, te međunarodne zajednice - jer se, prema prijedlogu izmjena, omogućava skrivanje informacija od javnog značaja.

Kako rade javni organi, kakva je imovina izabranih dužnosnika, te, recimo, koliko se transparentno donese odluke, i brojne slične informacije u budućnosti bi mogle postati nedostupne bh. građanima. Skrivanje informacija od javnog interesa, pod krinkom zaštite privatnosti, sporna je strana predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, upozoravaju predstavnici nevladinog sektora, novinari, pa čak i pojedini predstavnici vlasti u BiH.

Šta to zapravo znači, objašnjava Maja Branković Kurtović iz Transparency Internatonala:

„Do sada je vladalo načelo da je dozvoljeno sve osim onoga što je zabranjeno, a sada se uvodi potpuno suprotan princip – da je zabranjeno sve osim onoga što je dozvoljeno, a smatramo da zakon koji u svom nazivu ima riječi sloboda pristupa apsolutno ne može primjenjivati ovakvo načelo. Sporan je također i taj tekst javnog interesa, koji jeste osnovno oruđe - da se ustvari zaštiti javni interes ovakvim zakonom, a njegovim odbacivanjem bi to bilo apsolutno nemoguće.“

Problem pronalaženja pravog balansa između slobodnog pristupa informacijama i zaštite ličnih podataka postoji u gotovo svim zemljama koje imaju zakon o pristupu informacijama, kaže međunarodni medijski ekspert Bertil Cottier. Pa, recimo, informacija o tome kolika je plaća izabranog dužnosnika u većini zemalja je dostupna javnosti:

„Sudeći po sudskoj praksi zemalja u kojima sam bio, izabrani zvaničnici su inače visokorangirani u društvu i njihove plate su javne.“

Iako je prema postojećem zakonu informacija javno dobro, za bh. institucije ona je postala sredstvo manipulacije, kaže generalni sekretar udruženja BH novinari Borka Rudić.

„Posljednji primjer je javno objavljivanje optužnice protiv Živka Budimira, dakle zahtjeva za produženje pritvora, na veb stranici Tužilaštva BiH, gdje nije anonimiziran niti jedan podatak iako postoji pravilo o anonimizaciji. Dakle, problem je što institucije određuju koje će informacije dati javno, a koje neće, ovisno o tome kakvi su trenutni politički interesi tih institucija. I to je ključni problem“,
ocjenjuje Rudić.

Prije godinu dana, Sud BiH donio je odluku prema kojoj se, umjesto imena optuženih i osuđenih za ratne zločine, stavljaju inicijali. Na tu odluku, Balkanska istraživačka mreža žalila se Uredu ombudsmena za ljudska prava BiH, međutim, nakon nekoliko mjeseci čekanja na odgovor, ombudsmeni nisu bili saglasni da se u tom segmentu krši zakon o slobodno pristupu informacijama, kaže novinarka BIRN-a Erna Mačkić.

„Nama je jako otežan rad ukoliko želimo da se bavimo istraživačkim novinarstvom. I ako pratimo suđenja za ratne zločine, kada dobijete konačnu presudu koja je obavezujuća, mi ne možemo da imamo podatke na koje se konkretno lice to odnosi“, rekla je Mačkić.

Dvije opasnosti

A u Uredu ombudsmena su, pak, mišljenja da ni nakon 13 godina primjene u praksi postojeće zakonsko rješenje nije pokazalo da ima suštinske slabosti. Najveći problem predstavlja činjenica da se zakon nedovoljno primjenjuje, jer institucije koje bi građanima trebale dati informaciju ne čine to na adekvatan način.

Jasminka Džumhur

Jasminka Džumhur

„Dosadašnja praksa pokazala je da nadležni organi još uvijek nisu postigli dovoljan stepen visprenosti u primjeni zakona, zbog čega svi zajedno moramo dalje djelovati na implementaciji zakona, a ne na njegovim izmjenama“, kaže Ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.

Upravo u implemenataciji Zakona o slobodi pristupa informacijama član parlamentrane komisije za ljudska prava Halid Genjac vidi problem, jer je postojeći zakon usklađen sa međunarodnim standardima:

„Treba raditi na usavršavanju primjene zakona i otklanjati probleme koji se pojavljuju, a izmjenama zakona treba pristupati krajnje oprezno.“

Na prijedlog Ministarstva pravde BiH za izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama stižu brojne kritike javnosti. Zamjera se vlastima da novim zakonom uvode cenzuru i ograničavaju istraživačko novinarstavo. Smatraju da se radi o suštinskom udaru na demokratičnost, transparentnost i slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini.

„Dvije su najveće opasnosti. Prva je da se pokušava selektiranje informacija koje će biti dostupne bez ikakvih ograničenja. A s druge strane je stavljanje ograničenja na određene informacije, što će uticati na to koliko će građani znati npr. o tome na koji način rade javni organi, kakva je imovina državnih službenika i na koji način državni službenici obavljaju svoje dužnosti za koje su plaćeni iz javnih budžeta“, ističe generalni sekretar udruženja BH novinari Borka Rudić.

Medijski ekspert Mehmed Halilović kaže:

„Mislim da naše zakone o slobodi pristupa informacijama u BiH, kojih imamo ukupno četiri, treba usaglasiti. Dakle, promjene su nužne i potrebne, ali promjene kakve su predložene u ovom nacrtu koje je Ministarstvo pravde BiH predložilo nisu te koje koje bi trebalo prihvatiti.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG