Dostupni linkovi

logo-print

Na graničnom području između Bosne i Hercegovine i Crne Gore obitavaju razne vrste ptica. Međutim, posljednjih godina uočene su nepravilnosti u postupanju prema ovim životinjama.

Krivolov i uništavanje ptičijih staništa, neki su od problema koje muče ovdašnje ornitologe. Upravo nizom aktivnosti projekta „ORNIBA - Zaštita ptičijih vrsta na Balkanu“, koji finansira Evropska unija, namjera je podići svijest društva u BiH i Crnoj Gori o ovoj problematici.

Do sada je na području Hutovog Blata u Bosni i Hercegovini zabilježeno 249, a na području Tivatskih Solila u Crnoj Gori 113 vrsta ptica. Mnoge su ugrožene, poput malog vranca (Phalacrocorax carbo), patke njorke (Aythya nyroca), čaplje kašikare (Platalea leucorodia) i ždrala (Grus grus). To i ne iznenađuje.

Prema posljednjoj studiji, BiH i Crna Gora su dobile najniže ocjene kada su u pitanju aktivnosti zaštite ptica. Zakoni se ne provode, a krivolov cvjeta.

"Mi imamo najviše krivolovaca iz Italije. I naši ljude vode te lovce po predjelima gdje znaju da ima ptica, te ptice najčešće završavaju po trpezama restorana u Italiji. Lovi se sve. Love se patke, love su guske, rastjeruju se pelikani u Crnoj Gori, love se najmanje šljuke - da ih vidite kolike su ne biste vjerovali da neko uopšte lovi tako nešto", upozorava koordikatorka organizacije Oxfam Sanja Radulović.

Zbog cijene jednog ptičijeg delikatesa, koji se u italijanskim restoranima kreće između 100 i 300 eura, razne malverzacije su moguće. Podaci BirdLife internationala, krovne organizacije za zaštitu ptica, njihovih staništa i svjetske biološke raznovrsnosti, ukazuju da je krivolov problem u cijeloj Evropi.

Njorka

Njorka

"Alarmantni su podaci da je smanjena brojnost ptica ne samo u BiH već u cijeloj Evropi zbog tih pretjeranih krivolovnih aktivnosti. Da kažem da do sada nema konkretnih indicija da je biloška ravnoteža u prirodi poremećena, ali ukoliko se ovakve aktivnosti nastave, u narednim decenijama može da bude zanačajnih problema i da određene vrste ptica kojih je nekada bilo u izoblju, budu samo atrakcija, ukoliko se pojave", ističe Marija Stanišić, koordikatorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica iz Podgorice.

Trenutno zakonsko rješenje u Bosni i Hercegovini, zapravo, ide u korist lovokradicama.

"Postojeći zakoni, o kojima bi se dalo diskutovati kakvi su, se ne primjenjuju ni onakvi kakvi su. Lov je dozvoljen u vremenima migriranja tih ptica, u vremenu kada te ptice leže na jajima - znači radi se sve ono što remeti taj životni ciklus ptica", smatra Radulović.

Slična je situaciju i u Crnoj Gori.

"U Zakonu o zaštiti prirode ima inkoporirano oko 80 posto Ptičije direktive koja predstavlja najelitniji evropski dokument koja se tiče zaštite ptica. Međutim, stanje na papiru je jedno, a stanje u realnosti je drugo, jer uprkos veoma dobrim zakonima u Crnoj Gori, slaba je njihova primjenjivost“, navodi Marija Stanišić.

U namjeri suzbijanja ovog problema odavno je na snazi projekat "ORBINA - Zaštita ptičijih vrsta na Balkanu: Zajednička intervencija Bosne i Hercegovine i Crne Gore". Projekat finansira Evropska unija kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA). Ova inicijativa je primarno usmjerena ka zaštiti ptica iz Hutovog Blata u BiH i Tivatskih Solila u Crnoj Gori:

"U jednoj i u drugoj državi je registrovano ukupno oko 600 vrsta ptica. Mi zbog toga više od godinu i po dana radimo na zaštiti ptica i njihovih staništa na području BiH i Crne Gore. Projekat je fokusiran na nekokliko nivoa - saradnja sa nevladinim organizacijama i institucijama vezano za podizanje svijesti, vezano za problem očuvanja ptica na jadranskom migratornom koridoru, kao i podizanje svijesti šire javnosti, znači građanstva u BiH i Crnoj Gori vezano za problem očuvanja i zaštite ptica", riječi su Marije Stanišić.

Posmatranje ptica

Posmatranje ptica

Cilj projekta je i da promoviše posmatranje ptica - popularno nazvano i birdwatching. Ova aktivnost, koja može biti sastavni dio turističke ponude, vrlo je jednostavna.

Sve što je potrebno je najprije ljubav prema pticama, zatim želja da se ptice posmatraju a da se ne ometaju, potom slijede dvogled, karta, dobre cipele i vodič ukoliko se ne poznaju predjeli po kojima se kroči.

"Postoje tačke koje su determinisane kroz ovaj projekat, a i kroz druge projekte, gdje se ptice mogu jako lijepo posmatrati. Postoji određen broj ljudi - ne veliki, ali za neki početak dovoljan - koji bi mogao voditi zainteresovane na ta mjesta, ukazivati im na vrste koje vide, postoji vodiči za ptice, ključevi za određivanje vrsta ptica", navodi Sanja Radulović, te dodaje:

"Nažalost, mi još uvijek nemamo na našem tržištu proizvod koji se zove posmatranje ptica. Jedini proizvod takve vrste nudi jedan naš bivši sugrađanin koji danas živi u Londonu i koji će ove godine dovesti prve grupe turista iz Velike Britanije - Britanci su poznati po tome da jako ulažu u posmatranje ptica, njihova društva imaju nekoliko miliona članova, tako da je to kod njih jako, jako popularno. Prva takva grupa će doći ove godine zahvaljujući drugima, a ne nama samima."

U očekivanju da nadležni Bosne i Hercegovine i Crne Gore preduzmu nove korake u suzbijanju krivolova i uništenja ptičijih staništa, građani ovih država već sada mogu djelovati. Na internet stranici www.orniba.net moguće je prijaviti slučajeve krivolova, te sve ostale nepravilnosti u postupanju prema pticama sa prostorâ prirodnih rezervatâ.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG