Dostupni linkovi

logo-print
Ukoliko Bosna i Hercegovina želi da bude dio porodice evropskih zemalja, jedna od stavki koje će sigurno morati da riješi jeste kriminal u procesima privatizacije. Na to upućuje slučaj sa Srbijom od koje je Evropski parlament proljetos rezolucijom zatražio da ispita 24 sporne privatizacije, nakon čega je tamošnja Agencija za privatizaciju poništila četvrtinu privatizacionih postupaka. U BiH se o reviziji privatizacije često govori, ali političke volje za to, suštinski, nema. Za sve dosadašnje vlasti to je bila Pandorina kutija, čije otvaranje bi koštalo i neke od struktura na vlasti.

Iako se u Bosni i Hercegovini već godinama govori o potrebi revizije privatizacije, kao i procesuiranja kriminala koji se desio u tim postupcima, cijela priča za sada je ostala na floskulama i političkim govorima. Ipak, možda bi na putu BiH ka Evropskoj uniji jedan od uslova mogao da bude upravo obračun sa privatizacionim kriminalom. Ilustracije radi, zvanični Brisel je, tvrde funkcioneri EU u Srbiji, zatražio od te države da procesuira kriminal u privatizaciji kao dio poglavlja koje se odnosi na vladavinu prava.

Ekspert za evropske integracije Zekerijah Smajić tvrdi da će Bosna i Hercegovina u bliskoj budućnosti morati da stavi takođe prioritete na 33. i 34. poglavlje iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ona su, kaže, do skora bila na samoj završnici pregovaranja za pristupanje Evropskoj uniji.

„Međutim, zbog iskustava koja je EU imala sa Bugarskom i Rumunijom, zatim sa Hrvatskom, gdje se išlo po uobičajenim procedurama da se dio o pravosuđu i sličnim stvarima, o funkcionisanju sistema pravde i unutrašnjih poslova stavlja na 33. i 34. mjesto, znači pred sam kraj pregovaranja, odlučilo se u Briselu da ta poglavlja budu na prvom mjestu“, kaže Smajić.

Privatizacija je segment toga, podsjeća Smajić, i kaže da, kao što je Crna Gora započela u maju pregovore o tim najosjetljivijim poglavljima, to čeka i Bosnu i Hercegovinu. U prilog tome on navodi i činjenicu da je u posljednja tri godišnja izvještaja Evropske komisije o napretku BiH spominjan sistem pravosuđa, a unutar njega i pitanje privatizacije.

„Moja procjena definitivno je da će kao i u Crnoj Gori i u Srbiji, pitanje privatizacije doći na dnevni red. U kojoj formi, to je sada stvar dnevno-političkog pritiska na donosioce sistema privatizacije koji je zapravo upropastio većinu privrednih sistema u BiH i brojna prirodna bogatstva kroz razne mešetarske i druge nelegalne sisteme dodjele u privatne ruke po vrlo niskim cijenama“, rekao je Smajić.

Nema spremnosti vlasti

I Momir Dejanović iz dobojskog Centra za humanu politiku smatra da državu na obračun sa kriminalom mogu natjerati isključivo zahtjevi Evropske unije. Iako je u BiH bilo mnogo inicijativa za revizijom privatizacije, kao i za donošenjem zakona o nezastarijevanju krivičnih djela privrednog kriminala, na pitanje da li je BiH zaista spremna na to, Dejanović kaže:
Ilustracija

Ilustracija


„Nije spremna. Postojeće političke strukture su korumpirane i kriminalizovane, političke partije su kriminalizovane, izbori su korumpirani, pravosuđe je neefikasno i neuspješna je reforma pravosuđa. Bez intervencije sa strane, ali dobronamjerne intervencije u smislu uspostavljanja sistema i neselektivnog pristupa u rješavanju ovog problema nema nam pomoći.“

Jedna od opozicionih stranaka u RS - Partija demokratskog progresa, najavila je da će inicirati donošenje zakona o nezastarijevanju krivičnih djela privrednog kriminala, s akcentom na privatizaciju državnog kapitala u preduzećima. I Savez za bolju budućnost BiH je prošle godine Parlamentu Federacije BiH predložio zakon o nezastarijevanju djela ratnog profiterstva i nezakonite ratne privatizacije. Analitičar Dražen Simić komentariše postoji li, realno, politička volja za takvim rješenjima.

„Ti prijedlozi se provlače kroz Parlament već godinama, ali stvar je u tome što nijedna od velikih, vladajućih partija nikad nije bila stvarno spremna da donese takav zakon, tako da je veliko pitanje da li će biti spremniji sada“, kaže Simić.

Ako je uslovljavanje od strane Evropske unije jedini način da se država natjera na obračun sa kriminalom u privatizaciji, eksperti skeptično tvrde da će se na to dosta sačekati: Bosna i Hercegovina, podsjećaju, nije ni podnijela aplikaciju za kandidatski status, a nijedan od uslova iz Mape puta još uvijek nije ispunjen.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG