Dostupni linkovi

logo-print

BiH će se od poplava oporavljati godinama


Međunarodni analitičari procjenjuju kako bi ekonomski gubici nakon poplava u BiH mogli dostići nivo od tri posto ukupnog bruto društvenog proizvoda. Pri tome upozoravaju da su, pored direktnih gubitaka, posebno opasni dugoročni ekonomski gubici. Evropska banka za obnovu i razvoj objavila je preliminarne procjene o privrednoj šteti nastaloj zbog poplava u Bosni i Hercegovini. Brojevi govore da se šteta nastala poplavama mjeri na oko 1,3 milijarde eura.

Na procjeni štete nastale poplavama u Bosni i Hercegovini još se radi. No prvi preliminarni podaci nekih međunarodnih organizacija govore da se šteta nastala poplavama mjeri na oko 1,3 milijarde eura.

Ono što je vodena bujica uništila za nekoliko dana saniraće se godinama, kažu analitičari, a dugoročni udar na ekonomiju BiH je nemjerljiv. Iako mediji objavljuju procjene međunarodnih organizacija, šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen nije želio potvrditi ovu informaciju:

„Veoma smo oprezni i ne govorimo o brojkama prije nego se procijeni šteta. To je naša politika. I ja sam vidio špekulacije i mislim da ne želimo da se zakujemo sa ciframa. To će biti značajna svota, u to nema sumnje, ali sačekaćemo 18. juni da vidimo kolika će ona biti“, kaže Sorensen.

No i prije 18. juna je jasno da će se štete mjeriti milijardama. Federalni premijer Nermin Nikšić je kazao kako će u Federaciji veća šteta biti ona koju su napravila pokrenuta klizišta nego vodene bujice.

Zavod za zapošljavanje Federacije BiH zadužen je da formira posebnu liniju u firmama koje su pogođene poplavama. Predviđeno je da se za ovu namjenu osigura oko 50 miliona konvertibilnih maraka. A na pitanje o koliko ugroženih radnih mjesta je riječ, Nikšić odgovara:

„Jučer smo imali informaciju, koju smo dobili od Zavoda za zapošljavanje na osnovu nekih njihovih prikupljanja informacija sa terena, da imamo oko 5.000 radnih mjesta u poljoprivredi i 10.000 radnih mjesta u privredi.“

I u obrazloženju Evropske banke za obnovu i razvoj, koje je nedavno objavljeno, navodi se da su najviše stradali poljoprivreda, putna infrastruktura i energetika. Neke gradove, poput Maglaja, Doboja, Šamca i Bjeljine, poplave su potpuno uništile. Samo u opštini Bjeljina stradalo je 24 hektara obradivog zemljišta i riječ je o milionskim iznosima, kaže načelnik ove opštine Mićo Mićić:
„Plus štete na nasipima koje se procjenjuju, štete na infrastrukturi. Uz to imamo 269 poplavljenih privrednih subjekata, u nekima, kao što je FIS, je i višemilionska šteta“, navodi Mićić.

U Doboju i Maglaju još uvijek nema procjena štete, a slična situacija je i u Šamcu gdje su neki dijelovi opštine još pod vodom.

„Otežano radimo, nemamo nijedne javne institucije i nismo u mogućnosti bilo kakvu valjanu evidenciju koristiti“, kaže načelnik Šamca Savo Minić.

Gotovo milion ljudi van domova


Prema posljednjim podacima koje je objavilo Vijeće ministara BiH, zbog poplava je oko 950.000 ljudi napustilo svoje domove, pri čemu je čak 1,5 milion ljudi na neki način pogođeno tom elementarnom nepogodom.

Neka područja u BiH ugrožena su minama zaostalim iz rata, a veliki su problem i klizišta nastala poplavom.

Poplave su opustošile čak 60 opština u BiH, a prve procjene govore da ima velikih oštećenja na putnim komunikacijama i željezničkoj infrastrukturi. Štete koje su poplave i klizišta nanijeli putnoj i željezničkoj infrastrukturi u Federaciji premašuju 70 miliona eura, gruba je procjena je Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta.

„Za sanaciju ovih kritičnih tačaka ćemo pokašati da unutrašnjim rezervama i kreditnim sredstvima to riješimo, a za rekonstrukciju će nam trebati neki veći, trajni izvor prihoda“, kaže resorni ministar Enver Bijedić.

Na procjeni štete u BiH rade Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Evropska komisija. Predmet procjene biće šest prioritetnih sektora, o kojima govori ekspert Rikardo Zapata Marti:

„Poljoprivreda, energetika, transport, vodosnabdijevanje i kanalizacija, sredstva za život i zapošljavanje. Također i pitanja koja imaju veliki uticaj na lokalnom novou, kao što su stambeni objekti, kao i usluge i sadržaji neophodni za funkcionisanje ovih zajednica. To će biti instrument koji će pomoći i međunarodnoj zajednici i donatorima da usmjere akcije tamo gdje je to najpotrebnije, ali i za samu zemlju da sačini unutrašnji plan oporavka“, navodi Marti.

O kreditima i međunarodnoj pomoći za BiH uveliko se govori. Do sada su osigurana sredstva iz IPA fondova - riječ je o 42 miliona eura, a pregovara se i sa Svjetskom bankom. Nakon konačnog izvještaja o procjeni šteta biće organizovana i donatorska konferencija. Predviđena je za početak narednog mjeseca.

„Ta vrsta pomoći ide za segmente kao što su komunikacije i transport, i pomoć malim i srednjim preduzećima“, pojasnio je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG