Dostupni linkovi

logo-print
Situacija u BiH nakon povlačenja vode se polako smiruje. No stanovnici poplavljenih područja i dalje imaju pune ruke posla. Rijeka Bosna, koja je poplavila Šamac, povlači se u svoje korito.

Kolone teretnih vozila iz pravca Gradačca i Modriče pristižu sa humanitarnom pomoći. U pojedine dijelove grada već se može ući bez čamaca. Prigradska naselja dobila su struju. Posljedice katastrofalne poplave vidljive su na svakom koraku.

Mihajlo Kovandžić pokušava spasititi barem nešto iz još uvijek poplavljene kuće:

“Potopljeno je sve, donji sprat do plafona. Katastrofa. Sve je otišlo što je bilo dole, garaža, ljetna kuhinja sva otišla.”

Ispred kuće Anđelije Borojević grupa radnika iz modričke Rafinerije. Došli su pomoći radnoj kolegici u nevolji, objašnjava Anđelija:

“Kolektiv ih posalo da mi pomognu u spašavanju i čišćenju i ukoliko se nešto da i može da se popravi. U ovom momentu najviše nam su potrebni ljudska snaga, voda, četke, sanitarije - i jednostavno podrška.”

U Tuzli, gdje u okolnim mjestima ima više od 2.500 klizišta, izmješteno je 1.800 ljudi. Crvenom križu Tuzlanskog kantona stižu stotine paketa pomoći ugroženom stanovništvu.

A Tuzlaci ovih dana idu u Maglaj, Doboj i Posavinu, nose pomoć, ali i pomažu u čišćenju kuća. Velikih broj studenata odazvao se ovoj akciji. Jedan od njih Igor Lovrić prenosi svoja zapažanja:

“Samo jedan primjer da vam navedem. Čovjek je bio u šorcu i u majici i kaže: ’Zima mi je, obucite me.’ I obučete ga i spakujete mu nešto odjeće. A on govori: ’Sinko, nemoj to ti meni davati, daj nekom ko to ima gdje složiti. Ja više nemam gdje sebi složiti. Meni je sve odnijelo.’”
Zvaničnih podataka koliko je pomoći ušlo preko graničnih prelaza još nema.

Procedure na graničnim prelazima, koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH odredila u utorak za primanje međunarodne pomoći, su ubrazne i svi ovi prelazi radiće 24 sata. OPŠIRNIJE..
Pomoć iz cijelog svijeta stiže u Bosnu i Hercegovinu za stradale u poplavama i klizištima. Na graničnim prijelazima, nakon početnih zastoja, kontrole su brže.

Glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević prenio je i upute kako brže i lakše humanitarna pomoć može stići u BiH:

„S obzirom da se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za humanitarne pošiljke može izvršiti isključivo ako je krajnji korisnik humanitarna organizacija registrovana za obavljanje te djelatnosti u našoj zemlji, ili organ javne uprave. Ukoliko takva pošiljka stiže humanitarnoj organizaciji, treba još da je prati informacija ko je pošiljalac, izjava da je roba donirana, te specifikacija same robe..“

Posljedice i štete poplava se još zbrajaju, ali poseban problem predstavlja moguća pojava zaraznih bolesti. O tome su u srijedu razgovarali ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović i entitetski ministri zdravstva. Ministar Nović se uzda u pomoć iz inostranstva:

“Jasno da će ovih dana u BiH hitno stići oprema za prečišćavanje voda dovoljna za 5.000 stanovnika, zatim paketi lijekova za 10.000 ljudi do tri mjeseca.”

Ministarstvo zdravlja RS dalo je preporuke za postupanje prilikom čišćenja objekata, korištenja namirnica i postupanja prema ugroženima u svrhu zaštite ličnog zdravlja.

Nina Pajović, viša stručna saradnica u Ministarstvu zdravlja RS, upozorava da miješanjem različitih sredstava za dezinfekciju može doći do trovanja:

„Sredstva na bazi kiseline, solna kiselina, ne smiju se miješati sa sredstvima na bazi hlora jer može doći do nastanka opasnih reakcija, do nastanka opasnog gasa koji je veoma toksičan“, upozorava Pajović.

Iako još nema podataka o razmjerama štete, poljoprivrednici su u srijedu upozorili da je više od 80 posto domaće proizvodnje propalo, te apeluju na one koji su spremni pomoći da ne dozvole da se domaća proizvodnja potpuno ugasi.

(FOTOGALERIJA: Šamac nakon poplava, fotografije Zoran Matkić)

Katastrofalna poplava u Doboju uništila je i kolektivni centar u kojem 15-ak godina žive raseljeni i izbjeglice.

Nakon povlačenja vode morali su da bace uništene stvari, tako da neki od njih sada žive u potpuno praznim sobama sa spužvom i dvije deke.

(FOTOGALERIJA: Kolektivni centar u Doboju, fotografije Arnesa Grbešića)

Rasmussen i Georgijeva u BiH

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen istakao je u srijedu u Sarajevu da je do sada NATO pružio podršku poplavljenim područjima BiH, te da je Alijasa spremna pomoći BiH i u narednim danima.

Rasmussen se sastao sa članovima Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, Željkom Komšićem i Nebojšom Radmanovićem.

Rasmussen je izrazio saučešće porodicama nastradalih u poplavama, te istakao da je NATO već dobio zahtjeve za upućivanje pomoći, prije svega helikoptera, čamaca, vode za piće, finansijskih sredstava...

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović istakao da je imao dobar i kvalitetan sastanak sa Rasmusenom i njegovim timom, te da će prioritet u narednim danima biti da se spriječi epidemija i zagađivanje podzemnih voda, zbog čega je zatražio pomoć u vidu mobilnih palionica za leševe životinja.

"Ukazano je i na veliki problem koji predstavljaju mine koje su pomjerene nakon poplava, jer su oštećeni sistemi te će NATO ponuditi pomoć i u ovoj oblasti", naveo je Izetbegović.

Generalni sekretar NATO-a istakao je razočarenje što BiH nije provela potrebne reforme za članstvo u NATO-u.

"To je razočaravajuće za građane BiH. Nije to više tehničko pitanje, već pitanje funkcioniranja države. To pokazuje nedostatak volje da se radi zajedno, što je mnogo veći problem. Morate preći preko prošlosti i fokusirati se na budućnost. Nadam se da će političari postići konsenzus", rekao je Rasmussen.

Naglasio je da BiH do sada bila vrijedan partner NATO-a, te podsjetio na misiju bosanskohercegovačkih vojnika koji su služili u Afganistanu.

Vlada Federacije BiH objavila je da se svi punoljetni građani mogu prijavljivati u opštinskim štabovima i nadležnim kantonalnim upravama uz naznaku da li nose ili koriste svoju opremu ili im treba obezbijediti u mjestu angažovanja.

Sređene evidencije dobrovoljaca kantonalni štabovi civilne zaštite će, zbog planiranja i obezbjeđivanja prevoza i drugih potreba, dostavljati Federalnoj upravi civilne zaštite.
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG