Dostupni linkovi

logo-print

BiH bez napretka u usklađivanju sa europskim zakonima


Parafiranje Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU, Nikola Špirić tadašnji premijer i evropski komesar Oli Ren, Sarajevo, decembar 1997.

Parafiranje Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU, Nikola Špirić tadašnji premijer i evropski komesar Oli Ren, Sarajevo, decembar 1997.

Više od pet godina je prošlo otkako je Bosna i Hercegovina potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, odnosno od dana kada se obvezala da će svoje zakone i zakonodavstvo uskladiti s europskim standardima.

Dvanaest hiljada zakona trebalo je uskladiti s europskim standardima i to iz oblasti tržišne ekonomije, ekonomije i ljudskih prava. Od tada do danas nije zabilježen nikakav napredak.

„Obično se donesu određene strategije za usklađivanje zakona, i to samo ostane na strategiji. Sa regulativom Evropske unije usklađeno je veoma malo zakona, a neki zakoni koji su doneseni na državnom nivou napraviće velike poteškoće prilikom usklađivanja", kaže Dragana Šarić, koordinatorica Centra za promociju civilnog društva.

O iskustvu nevladinog sektora, koji već godinama radi s vladinim sektorom na usklađivanju zakona, Amra Selesković, koordinatorica Mreže „Građani za Europu“ kaže:

„Primijetili smo nedostatak ključnih stvari za proces evropskih integracija. Mi nemamo razrađene mehanizme za koordinaciju i donošenje odluka – opće je poznato da je to jedan od dva uslova koje Evropska unija postavlja. Mi te koordinacijske sisteme nemamo. Pri tome moram naglasiti da nije problem decentralizacije države. I Evropska unija i evropske države imaju decentralizirane sisteme, ali njihovi političari imaju ipak jedan zajednički glas u nekom zajedničkom napretku. Mi to ovdje nemamo.“

Iako se neke odredbe Ustava BiH kose s temeljnim principima demokracije, on ipak, takav kakav jeste, nije prepreka ulasku Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Međutim, političari u BiH čine sve je odvuku od europskih integracija.

„Sistem je davno iskočio iz prava. Imate funkcionere koji kažu da su odluke Ustavnog suda neustavne, imate niz zloupotreba ustavnih mehanizama radi blokiranja samog sistema. Mi smo davno zašli u jednu sivu zonu koja je potpuno izvan pravnog okvira Bosne i Hercegovine, ovakvog kakav on jeste. Dakle, Ustav BiH ne može se smatrati preprekom. Preprekom se može smatrati nekompetentnost i nezainteresiranost vršilaca političkih funkcija.", navodi Zlatan Begić, tajnik ekspertne grupe za promjenu Ustava BiH.

Svi ponavljaju da samo politička volja može pomoći da se u Bosni i Hercegovini makar zakoni koji štite ljudska prava usklade s europskim standardima, ali takve volje nema. To najbolje znaju žrtve torture iz posljednjeg rata u BiH koje - ni nakon osamnaest godina - nisu zakonski zaštićene. I ne samo to - nemaju ni adekvatnu zdravstvenu zaštitu, redovita primanja niti prava na bilo kakve povlastice.

Ovakvo nešto u zemljama koje su danas članice EU nije bilo moguće ni nakon Drugog svjetskog rata, kaže nam Jasna Zečević, predsjednica udruženja „Vive žene“ iz Tuzle:

„Sva istraživanja koja govore o prošlim konfliktima pokazuju da je, ukoliko ne riješite pitanja trauma proizašlih iz rata, vrlo realno i riskantno očekivati da se konflikt ponovo javi. Ove iste stvari koje su se sada dešavale, dešavale su se i ’45., poslije Drugog svjetskog rata. Mi kao organizacija pokušavamo zakonom obezbijediti prava žrtvama torture", navodi Jasna Zečević.

Europski dužnosnici gube strpljenje u uvjeravanju bh. političara da se maknu s mrtve točke i ovu zemlju povedu u pravom smjeru. Nastavi li se ovako, mjesta za optimizam u BiH neće biti.

„Stanje je zaista kritično. Da li će se nešto drastično promijeniti – nažalost, ne mogu biti sigurna. Još uvijek nema tog revolta i tog bunta koji će uskrsnuti i reći ’Stvarno je dosta, mi želimo napredak, želimo da svoju djecu educiramo, želimo da idemo brže ka toj Evropskoj uniji zato što imamo određene benefite!’. Mi imamo prakse iz drugih zemalja širom svijeta, koje su bile u krizi, ali desilo se da su se u jednom momentu u vlasti pojavili ljudi koji su rekli ’Stvarno nema više smisla, idemo nešto učiniti.’. Mislim da građani Bosne i Hercegovine još uvijek nemaju snagu da takve procese sami iznjedre", kaže Amra Selesković.

Kada bi Bosna i Hercegovina uskladila zakone s europskim standardima, sigurno bi se daleko bolje i kvalitetnije živjelo. Kršenja ljudskih prava bila bi dio bosanskohercegovačke neslavne prošlosti, a građani bi konačno živjeli u demokratski uređenoj zemlji. Ovako, Europska unija i njeni standardi sve su dalje.
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG