Dostupni linkovi

logo-print

BiH bez implikacija u slučaju izlaska Grka iz eurozone


U Bosni i Hercegovini se ne očekuju bitnije promjene u finansijskom sektoru, a ni u cjelokupnoj bh. ekonomiji, nakon referenduma u Grčkoj, koji bi mogao značiti definitivan izlazak Grčke iz eurozone. Ovakav ishod sigurno će imati uticaja na cijelu EU, no ne u velikoj mjeri i na BiH.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Fikret Čaušević u razgovoru za Radio Slobodna Evropa kaže da grčke banke ne posluju u BiH, te stoga ne treba očekivati bilo kakve negativne implikacije po finansijski sistem Bosne i Hercegovine.

„Komercijalne banke iz Grčke su vlasnice ili suvlasnice banaka koje su prisutne u Albaniji, Makedoniji i Srbiji, a u BiH i u Hrvatskoj nema banaka sa većinskim grčkim kapitalom. U tom smislu nema nikakve bojazni da se kriza likvidnosti i solventnosti sa grčkog bankarskog sistema prelije na Bosnu i Hercegovinu, odnosno na sektor komercijalnog bankarstva“, objašnjava Čaušević.

Zbog grčke krize euro bilježi pad u odnosu na američki dolar. Domaća valuta - konvertibilna marka - vezana je za euro, no prema mišljenju analitičara Fikreta Čauševića, to neće izazvati veći poremećaj.

Razlog je što BiH ima najznačajniju vanjskotrgovinsku razmjenu sa zemljama Evropske unije, poput Njemačke, Austrije, gdje bilježi suficit, te sa susjednim zemljama, dok stanje direktnih investicija u BiH iz Grčke, prema posljednjim raspoloživim podacima, ne prelazi 1,4 miliona konvertibilnih maraka.

„Više od 70 posto trgovine naše zemlje odnosi se na trgovinu sa zemljama Evropske unije, koja se naravno plaća u eurima. Bilo kakva promjena vrijednosti eura ne odražava se na cjenovnu konkurentnost naših izvoznika, kao ni na cjenovnu konkurentnost uvoznika. Prema tome, zbog fiksnosti vezanja konvertibilne marke prema euru, trgovina sa zemljama koje koriste euro ne podrzumijeva bilo kakve šokove za promjenu deviznog kursa“, kaže Čaušević.

Izlazak Grčke iz eurozone imat će mnogo veće implikacije po euro i po EU. Ovakav scenario povećava nesigurnost u evropsku valutu i ugrožava njen kredibilitet. Izlazak jedne zemlje iz eurozone bi značio da bi i svaka druga zemlja sa sličnim problemom mogla da napusti monetarnu uniju.

Ali, Čaušević smatra da trenutno nema razloga da se razmišlja o tome da BiH konvertibilnu marku veže za neku drugu valutu.

„Vezanost konvertibilne marke za euro i dalje ostaje na snazi i nema razloga da se uopšte razmišlja o tome da se napusti ta vezanost. Što se tiče mogućih scenarija, velikih političkih potresa, ako bi se, recimo jug eurozone, poput naroda Italije, Španije, Portugalije, odlučio da glasa protiv mjera štednje, onda bi došlo do mnogo značajnijih političkih potresa. Čak i da se eurozona podijeli na dva dijela i da odustanu od eura kao valute, Njemačka bi vratila njemačku marku, a onda bi KM vratio vezanost za njemačku marku. Ali taj scenarij je malo vjerovatan, budući da je snaga ekonomija zemalja u eurozoni velika, i bez Grčke koja je mali segment ekonomije eurozone, koja učestvuje u bankarskom sektoru eurozone sa svega 1,7 posto, a u bruto domaćem proizvodu Grčka učestvuje sa nekih jedan i pol posto u eurozoni, i u tom smislu ovaj šok nakon referenduma ne može destabilizirati ekonomije zemalja Evropske unije, posebno onih najjačih“, naglašava ekonomski analitičar Fikret Čaušević.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG