Kao jedan od popratnih programa obilježavanja stogodišnjice od Sarajevskog atentata uz učešće poznatih svjetskih reportera, umjetnika, istraživača, aktivista i historičara u nedjelju je glavnom gradu Bosne i Hercegovine otvoren 1. WARM festival. Ovaj akronim, sastavljen od riječi War, Art, Report, Memory - ili Rat, Umjetnost, Izvještavanje, Pamćenje - dovoljno govori o prirodi Festivala.
"Naš cilj je da manifestaciju ustanovimo kao međunarodni festival na kojem se tematizira 'kultura izvještavanja'. Ideja je pokazati Sarajevu i svijetu identitet WARM festivala. Zato smo odlučili da za prvi festival nećemo izabrati puno priča koje se tiču rata u BiH, nego da ćemo razvijati njegov globalni identitet. Dakle, Festival govori o konfliktnom i postkonfliktom svijetu", istakao je Remy Ourdan, direktor WARM fondacije.
Inače, ovaj festival organizuje istoimena fondacija koja svoja sjedišta ima u Sarajevu, Londonu, Parizu i New Yorku.
"Festival će se održavati svake godine krajem juna i on je mali korak ka WARM Centru koji planiramo otvoriti u Sarajevu u neredne dvije do tri godine. Cantar će biti mjesto okupljanja reportera, umjetnika i istraživača iz cijelog svijeta", pojasnio je on.
Prvi WARM festival okupio je reportere koji su izvještavali iz ratnih područja, umjetnike, istraživače i aktiviste koji se bave savremenim konfliktima. U okviru programa festavala, koji će trajati do 3. jula, održaće se izložbe, filmske projekcije, prezentacije knjiga, akademska konferencija kao i razne druge aktivnosti koje su u vezi sa savremenim konfliktima.
Ranije je u subotu na Latinskoj ćupriji u ponoć održana izvedba muzičko-scenskog performansa "Stoljeće mira nakon stoljeća ratova", koji je priređen u okviru cjelodnevnog programa obilježavanja stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata i Sarajevskog atentata.
Ovaj događaj izvelo je više od 300 učesnika iz 12 zemalja - Srbije, Hrvatske, Francuske, Belgije, Italije, Turske, Rusije, Rumunije, Moldavije, Slovenije, Velike Bitanije i Bosne i Hercegovine. Većina njih su umjetnici, muzičari, pjevači, glumci i plesači, te učenici osnovnih škola. Uz istaknuta imena iz ovog miljea, nastupili su i mladi umjetnici.
Takođe, u subotu s početkom od 18.15 minuta Bečka filharmonija koncertom u gradskoj Vijećnici pružila pozitivnu priču, pogled unaprijed kao protivtežu svim neprilikama koje su zadesile svijet proteklih sto godina.
"U ovom historijski bitno događaju, ovdje u Vijećnici, kroz našu muziku želimo pokazati duboko poštovanje prema ideji ujedinjenja Evrope, jer vjerujemo da ona predstavlja vizionarski poduhvat za mir u cijeloj historiji ovog kontinenta", kazao je prije svečanog početka koncerta Clemens Hellsberg, predsjednik Bečke filharmonije.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nakon koncerta Bečke filharmonije u obnovljenoj Vijećnici pozvao je sve da se pomole za duše desetina miliona nedužnih ljudi stradalih u sukobima koji su obilježili 20. stoljeće. Neka ovaj dan bude dan sjećanja na njih, kazao je on.
"Ako se nešto dobro može izvući iz ponavljanog zla, onda je to više mudrosti i spremnosti da gradimo mir, da nakon stoljeća ratova pokušamo osvariti stoljeće mira. Nema adekvatnijeg mjesta od Sarajeva da ujedinjeni pošaljemo planetarnu poruku mira, tolerancije, zajedničkog prožimajućeg života i poštovanja drugog i drugačijeg", rekao je Izetbegović i naglasio:
"Nećemo se baviti utvrđivanjem krivice za ono što se ovdje dogodilo prije 100 godina, jer nas to može odvesti u ćorsokak novih međusobnih optuživanja i sukoba. Nama nije cilj ispitivati istoriju, tražiti krivce."
Predsjednik Austrije Heinz Fischer je poručio da je 28. juni 1914. godine veoma važan datum i prilika da se građanima Bosne i Hercegovine pošalje apel da zanemare etničke pripadnosti i jezik koji govore, te da se koncentriraju na suživot i zajedničke ciljeve kako bi ova zemlja mogla doseći svoj cilj unutar evropske zajednice.
"Poznato mi je da je ovaj dio Evrope imao tešku i tragičnu prošlost, zato je i važno da se postignu rezultati mirnog napretka. Evropska unija u tome igra važnu ulogu, ali svaki narod, nacija i etnička grupa trebaju u tome dati vlastiti doprinos", smatra Fischer.
Evropsku budućnost Bosne i Hercegovine priželjkuje i francuski filozof Bernard-Henri Lévy koji je pokrenuo potpisivanje peticije pod nazivom "Million potpisa za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju". Bosna pripada Evropi koja joj je dužna i koja je i sama bila razdirana bez milosti. Upravo na stogodišnjicu od početka kataklizme kroz koju je Evropa prošla ta se poruka mora poslati.
"Prva stvar je – Bosna to je Evropa. Po svim onim vrlinama i vrijednostima koje je jasno ispoljavala tokom vijekova. Po svojoj multigrađanskoj opredijeljenosti na kojoj se zasniva njeno postojanje i isto tako zahvaljujući žestini svoga otpora tokom ratnih godina, ona punopravno pripada Evropi. Bosna u Evropi neće predstavljati proširenje Evrope, nego će to biti jedna od zemalja koje predstavljaju simbol Evrope, jedna od onih zemalja koje otjelovljuju njene najdragocjenije vrijednosti, i konačno bi trebala ući u zajedničku kuću", kazao je Levi.
Iz ugla gradonačelnika Sarajeva Ive Komšića stogodišnjica početka Velikog rata prilika je da se konačno zatvori mračno poglavlje.
"To je bio jedan od najstravičnijih događaja u povijesti Evrope u kojem je poginulo 20 miliona ljudi, ali iz toga nisu izvučene sve pouke koje je trebalo izvući. Ratovi su se nastavili, imali smo i mi svoj od 1992. do 1995. godine i zaista bismo htjeli zatvoriti tu stranicu naše povijesti i krenuti putem mira", tvrdi Komšić.
Paralelno, mladi iz cijele Evrope na međunarodnoj konferenciji nazvanoj "Mlada Evropa", raspravljaju o svojoj budućnosti pod okriljem Evropske unije. Otvorena je i izložba "Ljudsko dostojanstvo" u Umjetničkoj galeriji BiH. Riječ je o izložbenom projektu tri evropska grada: Beča, Sarajeva i Brna.
Ispred katedrale otvorena je izložba "Sarajevski atentat" Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine.
"Izložba prati posljednje putovanje austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda, koje je započelo u Trstu, nastavilo se u Metkoviću i u Mostaru, i konačno, završilo ubistvom u Sarajevu. U ovim gradovima priređene su izložbe. Međunarodna izložba Sarajevski atentat prikazuje događaje od prije stotinu godina, ali bez ideoloških predznaka", pojašnjava direktor Arhiva Adamir Jerković.
Ispred Akademije likovnih umjetnosti, postavljena je izložba nazvana "Making Peace".
"Svrha postavljanja ove izložbe je da ispričamo drugu stranu priče, da odamo počast velikim naporima za mir i slobodu miliona ljudi širom svijeta u posljednjih 100 godina. Stoga želimo da ohrabrimo sve, a posebno mlade da igraju aktivnu ulogu u vođenju svijeta dalje od nasilja i ratova. Izložba je organizovana u pet dijelova i kako možete vidjeti svaka ima svoju boju razoružavanje, konflikt, socijalna pravda, ljudska prava i okolina. i tek kad spojimo ovih pet perspektiva možemo imati održiv mir", naveo je direktor Colin Archer.
Na mjestu atentata na kojem su prije 100 godina odjekivali pucnji i eksplozije danas se čuje samo žamor posjetilaca a u replici automobila kojim se dovezao u Sarajevo i danas sjedi Franc Ferdinand, mladić obučen u odoru prijestolonasljednika izaziva pažnju.
Dok se evocira uspomena na prijestolonasljednika, atentator Gavrilo Pricip slikom, tačnije stripom prebačen je 900 godina u budućnost djelom Berina Tuzlića nazvanim "Sarajevski atentat 2914." U ovoj priči Princip je heroj koji slijedom narativa, vremena i istorijskog iskrivljavanja na kraju postaje klovn.
"Riječ je o historijskoj fikciji baš zbog toga što pobjednici uvijek napišu istoriju ili je izvrnu u svoju korist. Ovaj strip se, prvenstveno, isprepliće sa današnjim vremenom. Dominiraju scene prestrašne korupcije i medijskog izluđivanja što je poprimilo neku mutantsku afirmaciju. Današnji čovjek pribjegava TV programima poput Discovery Channela ili Cartoon Networka jer ga to opušta jer sva ta nervoza proističe od histerije i ludačke košulje koju svi mi ovdje nosimo baš zbog tolikog procvata propalih ideologija", kazao je Tuzlić za RSE.
Na Spomen kapelu Gavrilu Principu i ostalim atentatorima Mlade Bosne rukovodstvo, stipendisti i članovi Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta Sarajevo su položili vijenac podcrtavši kako na Spomen-kapelu Gavrilu Principu i ostalim atentatorima "Mlade Bosne" podrctavši kako se i na osnovu loših historijskih događaja može graditi svjetlija budućnost.
Vidovdanskim herojima, kako se cijelo stoljeće nazivaju pripadnici Mlade Bosne pomen je osvanuo i u dnevnom listu Oslobođenje. Potpisuje ga potomak atentatora Jevte i Borivoja Jevtića - Zoran A Jevtić.
Inale, Princip od petka u Istočnom Sarajevu ima i spomenik koji je otkrio član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Nebojša Radmanović. Sarajevu zamjera da je zanemario pripadnike Mlade Bosne.
"Gavrilo Princip, Mlada Bosna i mi jesmo borci za slobodu i to ćemo uvijek i biti. To je poruka onima koji danas obilježavaju sto godina bez nas, bez sjećanja na Gavrila Principa. Onima koji su sada ne samo skinuli ploču nego skinuli nazive ulica mladobosanaca, promijenili naziv muzeja Mlade Bosne. Jer i oni obilježavaju sto godina. Koga se oni sjećaju? Mi se sjećamo s ponosom svih mladobosanaca bez obzira kako se zvali. Sjećamo se s ponosom Gavrila Principa", konstatovao je Radmanović.
I dok su u Sarajevu centralnoj manifestaciji prisustvovali predsjednik Austrije Heinz Fischer, predsjednici Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, te gradonačelnici 30-ak evropskih gradova, ovoj se plejadi nisu pridružili čelnici Srbije, ali ni Republike Srpske. Oni su centralnu manifestaciju obilježili u subotu u otvorenom Andrićgradu u Višegradu.
"Danas na najveći srpski praznik nije ni vreme ni mesto da govorimo o malim ljudima ili onima koji bi da pokušaju da nam zatru istoriju ili da nas nateraju da zaboravimo. Mi poštujemo sve druge. Samo u miru možemo da se razvijamo, samo u miru možemo da napredujemo", rekao je na otvaranju premijer Srbije Aleksandar Vučić.
Na Vučićev komentar osvrnuo se i premijer Republike Srpske Milorad Dodik dodavši:
"Naša istorija je slavna. Ona je puna slobodarstva. To je istorija borbe za slobodu. Naša istorija je istorija stradanja. Srpski narod kroz sva ta stradanja i svu tu istoriju imao je ogromne gubitke, ne samo da bi stvorio slobodu sebi, nego i drugima."
Glavni dio manifestacije je performans "Pobunjeni anđeli", svojevrsna rekonstrukcija Sarajevskog atentata, rađen je po ideji režisera Emira Kusturice.
"Prvi čin je sama rekonstrukcija ubistva Franza Ferdinanda u Sarajevu. Drugi čin je pozorišna predstava o suđenju 'Mladoj Bosni', u kojoj učestvuju trenutno najveći glumci sa ovih prostora. Treći čin je komemoracija žrtvama Prvog svjetskog rata", objašnjava reditelj Milan Nešković.
