Mubrak podnio ostavku, Vojni savjet preuzeo vlast

(Potpredsjednik države Omar Sulejman objavio je u petak da je Hosni Mubarak podnio ostavku, što je izazvalo slavlje građana širom zemlje, 11. februar 2011, Reuters video)

Biljana Jovićević

Egipatski predsjednik Hosni Mubarak podnio je ostavku i prenio ovlašćenja na Vrhovni savjet oružanih snaga, koji kako je saopštio potpredsjednik države Omar Sulejman, od sada upravlja državom.

"Dragi moji građani. U ovom teškom trenutku kroz koji prolazi naša zemlja, predsjednik Hosni Mubarak je odlučio da se povuče i ovlastio Vrhovni savjet oružanih snaga da preuzme vođenje države”, saopštio je Omar Sulejman.

Egipatski Visoki vojni savjet će, kako javlja Al Arabija a prenosi Rojters, raspustiti vladu i oba doma parlamenta i vladati zajedno sa predsjednikom Vrhovnog ustavnog suda. Na čelu Vrhovnog vojnog savjeta je egipatski ministar odbrane.

Egipatska vojska u petak uveče je poručila da ne namjerava da bude zamjena za legitimnu vlast koju želi egipatski narod.

U saopštenju Vrhovnog savjeta oružanih snaga pročitanom na državnoj televiziji, navodi se da vojska "pozdravlja predsjednika Hosnija Mubaraka zbog onoga što je dao zemlji u ratnim i mirnodopskim vremenima i za njegov patriotski odnos koji je učinio da prevladaju viši interesi zemlje".

"Imajući u vidu zahtjeve našeg velikog naroda koji traži radikalne promjene, Vrhovni savjet oružanih snaga razmotriće i kasnije objaviti u saopštenju preciznije mjere koje će biti preduzete", navodi se u tekstu.

Mubarakova ostavka je uslijedila 18 dana od početka masovnih protesta u kojima je prema podacima Hjuman rajts voča (Human Rights Watch) poginulo više od 300 ljudi.

Stotine hiljada okupljenih demonstranta na Tahrir Trgu u Kairu kao i širom zemlje proslavili su na ulicama Mubarakovu ostavku. Izvještač BBC-a javio je da je Kairo izgledao kao na novogodišnjoj proslavi i da su pro Mubrakove grupe naprosto nestale.

Mubrak je ranije u petak napustio Kairo i otišao u ljetovalište u Šarm El Šejk. Švajcarska vlada u međuvremenu je donijela odluku o zamrzavanju potencijalne imovine Hosnija Mubraka u toj zemlji ukoliko je ima, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Švajcarske.

Opzcioni lider Muhamed El Baradej za BBC je reako da je ovo najbolji dan u njegovom životu i da je sada prvi prioritet vraćanje redu i miru u zemlji kako bi se stvari vratile u normalu a politički akteri nastavili pregovore oko formiranja vlade nacionalnog jednistva koja će pripremiti izbore.

“Čekali smo na ovo decenijama“, reako je Baradej .

Na pitanje da li se osjeća sigurnim što vojska od sada upravlja zemljom, Baradej je podsjetio da je u više navrata danas pozivao vojsku da preuzme kontrolu nad državom.Uvjeren je da će vojska ispuniti svoju ustavnu obavezu u interesu egipatskog naroda kojeg su proteklih dana kako je rekao „čuli jasno i glasno“.

EU spremna pomoći Egiptu

Prva reakcija stigla je od šefice diplomatije EU Ketrin Ešton, koja je saopštila da EU poštuje Mubrakovu odluku, koja je važan korak ka podsticanju dijaloga za formiranje vlade nacionalnog jedinstva. EU podržava mirnu smjenu vlasti i demokratiji u Egiptu. Ešton je poručila da je EU spremna da pomogne Egiptu.

Potpredsjednik SAD Džozef Bajden rekao je da je smjena vlasti u Egiptu centralni momenat u istoriji te zemlje i cijelog Bliskog istoka. Bajden kaže da tranzicija u Egiptu mora biti ona sa nepovratnim promjenama.

Kako ocjenjuje Rojters, Obamina administracija sada se, i pored zadovoljstva zbog Mubrakovog čina, suočava sa velikim izazovom nesigurnosti i potencijalne nasilne tranzicije vlasti. Sve agencije i mediji međutim podsjećaju da je Egipatska vojska pod velikim uticajem SAD.

Izrael je povodom ostavke Mubraka saopštio da se nadaju da smjena vlasti u Egiptu neće promijeniti mir između dvije zemlje, citira Rojters izraelske zvaničnike. "Nadamo se da će se promjena ka demokratiji u Egiptu dogoditi bez nasilja i da će mirnovni ugovor ostati trajan.“

Egipat je 1979.godine postao prva arapska zemlja koja je sklopila mirovni porazum sa za Izaelom i godinama podržava napore SAD sa rješavnje konflikta između Izraela i Palestine.

Nadu da odnosi za Izraelom neće biti poremećeni izrazila je i Angela Merkel, njemačka kancelarka, koje je ustvrdila da je danas dan velike radosti za narod Egipta. "Hosni Mubrak je ostavkom učinio veliku uslugu svom narodu", rekla je Merkel i dodala da se nada da će sporazumi sa Izraelom biti poštovani i ubuduće.

"Egipat sada ima zaista izuzetan trenutak i priliku da ima vladu

Izrael je povodom ostavke Mubraka saopštio da se nadaju da smjena vlasti u Egiptu neće promijeniti mir između dvije zemlje.

koja zemlju može ujediniti. Kao prijatelji Egipta i egipatskog naroda spremni smo da pomognemo na svaki način“, rekao je britanski premijer David Kameron.

Ujedinjeni Arpski Emirati saopštili su da imaju povjerenja u Vrhovni vojni savjet koji upravlja Egiptom. I Vlada Katara je poručila da je riječ o pozitivnom činu u cilju mirne tranzicije vlasti.

“To je važan pozitivan i važan korak koji će egipatskom narodu omogućiti da ostvare cilj demokratije i reformi kao i vraćanje ljudskog dostojanstva.”

Podsjetimo, Mubarakova ostavka očekivala se još u četvrtak uveče, ali je izostala. U obraćanju naciji sad već bivši predsjednik Egipta samo je sve ovlasti prebacio na potpredsjednika Omara Sulejmana, poručujući da ostaje do septembra ali da se neće kandidovati za novi mandat.

To je izazvalo bijes i ogorčenje demonstranta na Tahrir Trgu koji su se u kasnim večernji satima uputili ka njegovoj rezidenciji u blizini Kaira, Heliosu. Protesti su trajali cijele noći a u petak su bili najintenzivniji od svih u preoteklih 18 dana.

I međunarodne diplomate bile su razočarane što Mubrak u četvrtak uveče nije podnio ostavku. Predsjednik SAD Barak Obama koji je takođe imao informaciju da će Mubarak u petak uveče podnijeti ostavku izrazio je razočarenje, Mubarakovim postupkom.

Muhamed El Baradej u izjavama stranim medijima u strahu od toga šta će se događati u petak pozivao je upravo vojsku da preuzme vlast.

Kao reakcija na dešavanja u Egiptu pala je cijena nafte na svjetskim tržištima.

Trideset godina vladavine

Mubarak (82) je čvrstom rukom vladao Egiptom gotovo trideset godina, uspješno gušeći snažnu islamističku opoziciju i održavajući dobre odnose sa Zapadom i Izraelom, prenose svjetski mediji.

Mubarak je postao četvrti predsjednik Egipta u oktobru 1981. godine nakon što je njegov prethodnik Anwar al-Sadat ubijen u atentatu.

Njegov je predsjednički mandat najduži u modernoj istoriji Egipta - od svrgavanja monarhije 1950-ih godina - duži od vladavine arhitekta egipatske republike Gamala Abdela Nasera, i njegova nasljednika Sadata, koji je ubijen nakon što je sklopio mir s Izraelom.

Mubarak je po preuzimanju vlasti nastavio provoditi politiku dobrosusjedskih odnosa s Izraelom, istodobno gušeći islamističku opoziciju, što mu je donijelo potporu Zapada. Sjedinjene Države smatrale su Egipat svojim važnim bliskoistočnim saveznikom i Mubarakovu režimu slale znatnu ekonomsku i vojnu pomoć.

Egipatski predsjednik, kojeg su analitičari proglašavali "modernim egipatskim faraonom", ustrojio je snažan represivni aparat koji je pod kontrolom držao opozicijske skupine, među kojima i najsnažniju islamističku skupinu Muslimansko bratstvo.

Sloboda izražavanja i okupljanja bili su ograničeni, a kritičari vlasti rutinski su zatvarani. Ipak, kako je Mubarak sužavao prostor za legitimnu političku kritiku, nekad uglavnom sekularno egipatsko društvo posljednjih je desetljeća postalo sve više islamizirano, ocjenjuje New York Times.

Sadata su ubili islamistički militanti na vojnoj paradi u Kairu, a Mubarak, koji je na svečanoj tribini sjedio pokraj njega, samo je srećom preživio taj napad. Od tada je Mubarak preživio šest atentata, a najozbiljniji pokušaj ubistva preživio je 1995. godine tokom Afričkog samita u Adis Abebi kada je napadnuto njegovo vozilo.