Dostupni linkovi

logo-print

Biciklom od Hercegovine do Dubrovnika – trasom nekadašnjeg Ćire

  • Nebojša Kolak

U okviru IPA projekta uskoro treba da počne izgradnja biciklističke staze od Konavala u Hrvatska do Čapljine u BiH, što je trasao nekadašnje uskotračne pruge. Dok jedni navijaju za 'dvotočkaše', drugi su razočarani što neće, poslije toliko godina, ipak čuti pisak lokomotive.

Uskoro bi trebala da počne izgradnja biciklističke staze nekadašnjom trasom uskotračne pruge, koja je spajala Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, u dužini od 150 kilometara. Nosilac projekta je Javno preduzeće Vjetrenica Ravno, sa još deset partnera iz BiH i Hrvatske.

Od ideje do realizacije prošlo je dosta vremena, a realizacija je počela pisanjem projekta prije osamnaest mjeseci. Projekat nosi naziv "Bicikom kroz istoriju" ili "Revitalizacija uskotračne pruge - Ćiro".

„Krenućemo s revitalizacijom od Čapljine, tu će biti niz nekih infrastrukturnih zahvata. Uz to će ići i ono što je najvažnije, što nam je bila i prvotna ideja, da trasa bude jedan veliki muzej na otvorenom, gdje ćemo na svakoj staroj željezničkoj postaji postaviti informativne table.“, kaže Ana Soldo, direktorka Javnog preduzeća Vjetrenica Ravno.

Mjesna zajednica Ivanjica jedno je od naselja kroz koje treba da prođe planirana biciklistička staza. U pomenutoj mjesnoj zajednici kažu da je staza potrebna. Danilo Mandeganja, koordinator Opštine Ravno za MZ Ivanjica objašnjava:

„Ovo znači veći broj domaćih i stranih turista na ovom području, koji će biti ciljna grupa u tom projektu. U svakom slučaju, to je projekat koji će poboljšati i ekonomsku situaciju na području opštine Ravno.“, kaže on.

Marko Bradvica je čovjek koji već desetak godina pokušava da oživi uskotračnu prugu, ali u njenoj prvobitnoj namjeni. Želi da se starom Ćirinom trasom ponovo čuje pisak i da izađe dim iz parne lokomitive. Nailazio je na mnoge prepreke, ali i dan danas ne odustaje od prvobitne ideje. Mišljenja je daje biciklistička staza neisplativ projekat. Član je svjetske organizacije biciklista, tzv Toplog tuša gdje je ujedno i domaćin ljudima na dva točka.

„Kroz moju kuću je za sedam godina prošlo 1.200 putnika, preko Mostara i Trebinja, spuštaju se dolje, dođu kod mene. Uskotračna pruga za jedna dan ima dvije hiljade putnika, a radit će cijelu godinu.“

Marko Bradvica ističe da u okviru ovog projekta neće biti nekog velikog profita. Kaže da bi, prema broju turista koji dolaze u Dubrovnik, uskotračna pruga mogla računati dnevno na 2.000 putnika, što sa biciklističkom stazom nije slučaj. Prema projektu planirano je oko 30.000 evra po kilometru za izgradnju biciklističke staze kroz Hrvatsku, dok je kroz BiH planirano 7.000 evra.

„Sredstva su podjeljena, nisu raspoređena, i mi ćemo imati jako puno marketinga, dosta edukacije za stanovništvo koje živi u blizini same trase, turističke organizacije, za ugostiteljske objekte, sve sudionike koje možemo iskoristiti i uključiti u projekt.“, kaže Ana Soldo.

Petar Sredanović, potpredsjednik Opštinskog vijeća Ravno:

„Bilo bi dobro i jedno i drugo, ali ovo je u ovom momentu sada realno, to je za nas dobro. Možda bi bio veći efekat ovo što vi govorite, ali ovo je nešto što se sad izdogovaralo, Vjetrenica je nositelj projekta, podržavamo Konavljane i očekujemo razvoj opštine Ravno.“, smatra Sredanović.

Kako Ana Soldo tvrdi, jedan od budućih ciljeva je oživljavanje uskotračne pruge na njenoj nekadašnjoj trasi. U tom slučaju bi se samo pomakla biciklistička staza. Određene informacije govore da se na toj trasi planira i izgradnja Jonsko-jadranske magistrale, kao i pruge normalnog kolosijeka Čapljina-Nikšić. Ona negira da je postojeća trasa predviđena za Jonsko-jadransku magistralu, a za normalni kolosijek nismo dobili odgovor.

U trebinjskoj gradskoj administraciji navode da je ovo dobar projekat, pogotovu što po prvi put u njemu učestvuju Trebinje i jedna opština iz Hrvatske, Konavli.

Neđo Ćebedžija, zamjenik gradonačelnika Trebinja, o svemu kaže:

„Ja mislim da to jedno drugo ne isključuje. Ovo je od sva ta tri projekta koja ste vi rekli najjeftiniji i jednostavno, u ovom momentu nije bilo moguće proći s onim drugim projektima, odnosno nije bilo moguće dobiti sredstva, jer revitalizacija pruge puno košta.“, objašnjava Ćebedžija.

Upućeni tvrde da je bitno sarađivati, da treba raditi na zajedničkim projektima, ali ako se oko jednog projekta skupilo deset institucija iz dvije države, onda se moglo razgovarati o isplativijem projektu, a to je zasigurno uskotračna pruga i ništa drugo.

XS
SM
MD
LG