Privrednici iz regije traže rješenja za bolju saradnju

Adla Dizdar

Hrvatska ulazi u Evropsku uniju, a robna razmjena BiH sa Srbijom u većini slučajeva svodi se na kupoprodajne ugovore. Kako napraviti proizvod koji će BiH moći plasirati na tržište Hrvatske i kako unaprijediti saradnju sa drugom susjednom zemljom, pitanja su na koja odgovore pokušavaju pronaći privrednici.

Proizvodna saradnja i zajedničko potencijalno tržište - to je ono što bi Srbija i Bosna i Hercegovina itekako mogle iskoristiti, smatraju u privrednim komorama ove dvije zemlje. Trenutno nisu zadovoljni saradnjom, jer se ona svela uglavnom na trgovinu.

„Tu ne možemo biti zadovoljni zato što su preko 90 posto to klasični kupoprodajni odnosi, znači to je trgovina“, kaže Mitar Pržulj iz Privredne komore Srbije.

Robna razmjena BiH i Srbije u prošloj je godini znatno manja nego prije dvije, tri godine. Slično je i sa zemljama Evropske unije, kaže Jago Lasić, predsjednik Privredne komore Federacije, te objašnjava zašto.

„Osnovni uzrok leži u tome što se pojavljuju novi dobavljači koji nisu obuhvaćeni ugovorima, a to su SAD, Kina i Rusija iz koje najviše nabavljamo danas nafte i naftnih derivata koje uvozimo na područje BiH - one nisu ni u CEFTI ni u EU“, rekao Lasić.

Privredne komore ove dvije zemlje odlučile su poraditi na zajedničkom proizvodu. Da za to postoje predispozicije, smatra i predsjednik Regionalne privredne komore Kraljevo Mladomir Novaković.

„Jedan od primera je saradnja između Industrije motora Rakovica iz Beograda i Soko transmisije - on je kooperant, proizvodi prednji most za te traktore. Potencijalno tržište je afričko, IMR je već ugovorio 15.000 traktora, odnosno godišnje oko 3.000 traktora sledećih pet godina. Ove godine planira već 750. To je taj primer saradnje“, navodi on.
Nekvalitetan proizvod ne može u EU

Uz Srbiju, Hrvatska je jedna od zemalja sa kojom BiH najviše razmjenjuje robu. Međutim, privrednike se u BiH straši da će to tržište izgubiti ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda kaže da problem bh. privredi neće praviti sama Hrvatska - problem će biti u proizvodu.

„Često se zlonamjerno kaže da će Hrvatska zabraniti uvoz. Neće Hrvatska zabraniti, nego nekvalitetan proizvod neće više moći ući u EU“, pojašnjava Bevanda.

Iako su sve svoje kapacitete usmjerili na usklađivanje sa Evropom i većinu svoje privrede pripremaju za tržište EU, Hrvatska ne želi izgubiti BiH kao privrednog partnera, kaže Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta Hrvatske.

„BiH je za Hrvatsku jedan sigurno od najvažnijih gospodarskih partnera, četvrti trgovinski partner, drugi izvozni, a osmo uvozno tržište, i na neki način značajan ulagač u R. Hrvatsku. Želimo da ti odnosi u budućnosti budu još i kvalitetniji“, kazao je on.

BiH će morati znati iskoristiti potencijale i sredstva iz pretpristupnih fondova, smatra Maras, naglašavajući kako je u Hrvatsku ušlo čak 95 miliona eura iz tih fondova. Da ćemo sredstva EU znati iskoristiti, nada se i predsjedavajući Vijeća ministara.

„Sve zavisi od nas i naše spremnosti da se osposobimo. Ja se nadam da će svima doteći toliko pameti i morala i da ćemo se svi opredijeliti tome. To nije neka floskula. Bolje da napravimo nešto i iskoristimo ono što nam Evropa nudi nego da upropastimo sve“, naglašava Bevanda.