Dostupni linkovi

logo-print

Bh. privreda: Neophodno uskladiti zakone s propisima EU


Tabla bh. Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose - ilustracija

Tabla bh. Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose - ilustracija

Prema svim pokazateljima o usklađenosti poslovanja sa Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina je najlošija od šest zemalja regiona.

Proces koji je trebao dovesti do usklađivanja počeo je 2004. godine, i rezultirao tek nekolicinom propisa, dok najveći dio nije čak ni preveden, a ne ugrađen u zakone - kaže predstavnik Privredne komore regije Doboj Srećko Stojaković. Ako žele izvoziti, bh. kompanije na različite načine rješavaju probleme, poput recimo upravljanja otpadnom ambalažom, što opet nije u njihovu korist.

„Bh. firme najčešće su se dovijale tako što su prebacivale taj teret na uvoznika gdje izvoze. Klasičan je primjer ambalaža, gdje postoji direktiva Evropske unije koja kaže šta se s tom ambalažom dešava, odnosno kakva je procedura obrade ambalaže nakon što se ona 'potroši', odnosno kad se proizvod izveze. Naše firme koje bi inače – da smo u Evropskoj uniji – bile obveznik rješavanja tog problema, ugovorima prenose na strane uvoznike, čime, jasno, otpada dio kolača naših firmi iz tog izvoznog dijela“, objašnjava Stojaković.

Djelimično riješeno pitanje certificiranja privrednicima stvara dodatni pritisak. U oblasti organske kontrole hrane to je za sada uspješno riješeno, ali i to bez podrške razvoju koja dolazi s nivoa Bosne i Hercegovine. Zakon o organskoj poljoprivredi nije usaglašen s onim iz Evropske unije, ne postoje nacionalni standardi, niti kontrolno tijelo. Ipak, uz pomoć certifikacijskog tijela, proizvođači mogu izvoziti na tržište Unije. Radovan Anđelić, proizvođač organske hrane, kaže kakav je put do izvoza:

„Prvi certifikat sam dobio od švedskog KRAV-a 2001. godine. Tada su to Šveđani podržali, 50 posto smo plaćali mi, 50 posto oni. Sada hoću da vam kažem da se može napraviti nešto, da nije baš sve tako zakovano ni crno. Jedino na Balkanu mi u Sarajevu imamo organsku kontrolu koja je priznata. Sada je tu ogromna mogućnost da se iz budžeta podrže, ili direktno, ili na ovaj način, i da ljudi krenu. I da se razvije prvo domaće tržište. Organska kontrola i oni koji vode moraju agresivnije nastupati da se taj logo poštuje i da kupci znaju šta kupuju. A sve ostalo što vam se ovdje prodaje kao organsko i kao zdravo, pod znakom je velikog pitanja.“


Korak od ponora

Međutim, nisu sve firme spremne za evropski način poslovanja, ističe Srećko Stojaković.

Duljko Hasić

Duljko Hasić

„Nisu dovoljno opremljeni, ni kadrovski, nekada čak – u ovo doba – ni informatički i telekomunikaciono, da to podnesu. Ja lično sam na nekih petnaest firmi – u četiri našao usklađenost s propisima Evropske unije, mada ne zakonom propisano. Ljudi su, jednostavno, nabavili te direktive, koriste te direktive, i to uglavnom u oblasti hemije i djelomično poljoprivrede. Možda je taj izlazak u toj djelatnosti na tržište EU žešće regulisan direktivama jer se radi o osjetljivim stvarima“, navodi Stojaković.

Bosna i Hercegovina mora donijeti legislativu i to u oblasti akreditacija, certifikovanja, uspostave standarda, zaštite na radu, te legislative iz oblasti zaštite okoliša, navodi predstavnik Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić. U protivnom slijedi stagnacija.

„Mi tražimo stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Međutim, to se ne dešava. Iz godine u godinu ova zemlja stagnira, gubi korak i nalazi se na ivici ponora, s obzirom da imamo takav kreditni rejting koji nas vodi u klasu C, odnosno smeće. Zato vapaj i poziv privrede da se urade odgovarajuće reforme, da se uhvati priključak, da se vlasti Bosne i Hercegovine angažuju na konkretnoj strategiji, konkretnoj ponudi i pomoći, odnosno infrastrukturi i privredi, ono što zavisi od njih, da bi se izvukli iz teške ekonomske krize“, kaže Hasić.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH navode kako će problemi, koji su već vidljivi ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, eskalirati ukoliko se pitanju usklađivanja zakonske regulative ne pristupi odmah, jer se više od 50 posto bh. proizvodnje izvozi u Evropsku uniju.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG