Dostupni linkovi

logo-print

Bh. privreda: Umjesto ulaganja razbacivanje novca


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Ukupna izdvajanja iz svih budžeta za podsticaje privredi u Bosni i Hercegovini zabilježila su prošle godine pad od skoro 20 odsto u odnosu na 2013., pokazalo je istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT. Čak 30 miliona evra manje izdvojeno je za privredu, a analitičari kažu da su razlozi za to slabo punjenje budžeta na svim nivoima, ali i neodgovoran odnos vlasti prema kompletnoj privredi.

Budžeti na svim nivoima u BiH okrenuli su leđa privredi, ako je suditi prema podacima koji pokazuju da se iznos podsticaja u 2014. smanjio za skoro 20 odsto u odnosu na 2013.

Naime, ukupno za podsticaje privredi, bespovratnih i kreditnih sredstava, u 2013. planirano je 195 miliona evra, a u 2014. godini planirano je tek 165 miliona, što je za 30 miliona evra manje.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Rusmir Pobrić, voditelj istraživanja koje je sproveo Institut za razvoj mladih KULT, kaže da je najviše podsticaja izdvojeno za poljoprivredu i industriju, ali da je tu i najveći pad ulaganja. Tako je u prošloj godini za poljoprivredu izdvojeno 15 miliona evra manje u odnosu na 2013., a za drvnu industriju koja je i najveća izvozna grana BH privrede, sredstva su smanjena tri puta.

"Za perspektivnu drvnu industriju koja je gotovo jedina grana koja bilježi vanjskotrgovinski suficit, tri puta više izvozi nego što uvozi, kao da je kažnjena smanjenjem sredstava", ističe Pobrić.

Iako je planirano 195 miliona evra u 2013. realizovano je tek 162 miliona, a u 2014. od planiranih 165 miliona evra, realizovano je tek 131 milion. Osim toga većina institucija ne zna na šta je taj novac potrošen, jer nisu vršile procjene učinka i praćenje utroška dodjeljenih sredstava.

"Tek 22,4 odsto institucija je reklo da su vršile procjenu učinka. Šesnaest odsto ih je reklo da djelimično vrše procjenu učinka, gotovo polovina nije odgovorila, a čak 12 odsto je onih koji su rekli da ne vrše procjenu učinka. Dakle, velika sredstva se dodjeljuju, a mi ne znamo kakav efekat od njih imamo", tvrdi Pobrić.

Igor Gavran iz Spoljnotrgovinske komore BiH, navodi da se novac za podsticaje bespotrebno razbacuje na velike državne gubitaše.

"Preveliki dio tih takozvanih podsticaja u stvari ide za sufinansiranje, odnosno pokrivanje gubitaka nekih javnih kompanija koje potpuno neracionalno posluju i koje su preopterećene ogromnim viškovima zaposlenih i drugim poteškoćama vještački izazvanim", pojašnjava Gavran.

Gavran napominje i kako sredstva za podsticaje u privredi niti su dovoljni, niti dolaze na vrijeme do korisnika.

Igor Gavran

Igor Gavran

"Ovaj iznos za cijelu privredu zaista je simboličan kad se uporedi sa iznosima koje u susjednim državama izdvajaju na primer samo za poljoprivredu ili pojedine segmente, a problem je i koliko od ovih sredstava uopšte pravovremeno isplaćeno, jer znamo na primjer, da u sezonski vezanim aktivnostima poput poljoprivrede poticaji vrlo često kasne i po godinu dana, što onda gubi svaki smisao", konstatuje Igor Gavran.

Kašnjenje podsticaja najbolje osjete upravo poljoprivrednici. Jedan od njih je i Mevludin Ikanović, mljekar iz Kalesije.

"Jel' može biti da dvije godine čekam neke premije, oni razvlače. Plate iz 2013. pa zaustave 2014., evo za trinaestu imaju dva miliona dužni", kaže Ikanović.

Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH kaže da osim što su podsticaji mali i što se na njih dugo čeka, problem je i što se često dodjeljuju po političkoj liniji.

"Postoje opravdane sumnje da se raspodjela ne vrši na regularan način i da se upravo vrši iz političkih centara moći. Oni određuju ko će dobiti podsticaje i kad će ih dobiti", kaže Bakšić

Ekonomista Aleksa Milojević smatra da budžeti u Bosni i Hercegovini umjesto da ulažu u privredu, služe za finansiranje javnog sektora i preglomazne administracije.

"Mi smo zemlja koja jednostavno uništava materijalnu proizvodnju i sva nova zapošljavanja su u javnom sektoru a svaka marka koja bi se uložila u privredu, dala bi najmanje četiri marke ukupnog prihoda, odnosno svako radno mjesto koje bi pretpostavimo bilo izgubljeno u javnom sektoru bar bi dalo dva radna mjesta u realnom sektoru", smatra Milojević

Analitičari ističu da većina razvijenih zemalja svoju privredu pomaže i na druge načine osim podsticaja, i to obezbjeđenjem boljih uslova poslovanja, na način da smanjuju fiskalne i parafiskalne namete, smanjuju poreze i doprinose te rasterećuju nova preduzeća od plaćanja dažbina na određeni period, od čega nema ništa u BiH.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG