Dostupni linkovi

logo-print
Učinak Vijeća ministara i Parlamenta BiH u 2013. godini je katastrofalan. Od početka godine održano je tek nekoliko sjednica, na kojima nijedan temeljni zakon nije donesen. Dok traju rekonstrukcije, mjenjaju se koalicije i rade političke kalkulacije, vlast koja bi trebala da radi posao za koji je izabrana, praktično ga preskače ili otaljava. Istovremeno, svoj nerad dobro naplaćuje, unatoč pola miliona nezaposlenih i svakodnevnim i sve oštrijim upozorenjima iz međunarodne zajednice.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH od januara je održao osam sjednica, Dom naroda svega tri. Na ovim sjednicima nije donesen niti jedan temeljni zakon bitan za unapređenje života građana BiH.

Nerad zakonodavnih vlasti, na koje Centri civilnih inicijativa (CCI) upozoravaju godinama, nastavljen je i u 2013. godini, unatoč nastavku pada životnog standarda i stagnaciji na evropskom putu.

„Imamo situaciju da se usvaja izuzetno mali broj zakona, i što je jedinstven slučaj u regiji i šire - često se odbija veći broj zakona nego što se usvaja. Ovo govori u prilog tome da zaista nema stvarne, osim deklarativne, opredijeljenosti naših političara da se efikasnije i efektnije rješavaju nagomilani problemi građana ove zemlje“, naglašava Ivica Ćavar iz CCI.
Ivica Ćavar

Ivica Ćavar


Aktuelni saziv Parlamentarne skupštine BiH je dva puta gori po rezultatima od prethodnog. U posljednje dvije godine, ne računajući zakone o budžetima, usvojena su svega tri temeljna zakona. Sve ostalo su bile izmjene i dopune, kaže Ćavar. Kao najbolji pokazatelj odnosa prema potrebama građana, on navodi zakon o jedinstvenom matičnom broju zbog kojeg novorođena djeca od februra ne mogu biti upisana u matične evidencije.

„Po nekim informacijama, oko 4,5 tisuće djece su diskiriminirana. Tek rođena djeca ne mogu dobiti matične i sve one prateće dokumente koji se nadovezuju na matični broj – zdravstvena legitimacija, rodni list itd., i upravo to pokazuje da nema istinske aktivnosti da se rješavaju ključni životni problemi. Jer kada se ovako nešto dogodi, tada bi po pravilu institucije vlasti trebale biti u stalnom zasjedanju i riješiti taj problem“, kaže Ćavar.

U prošloj godini BiH je bila najlošije ocjenjena zemlja u regionu od strane Evropske komisije. Osim presude Suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, na čekanju Vijeće ministara i dalje su strategija socijalne uključenosti, jedinstveni zakon o sudovima BiH, zakon o javnim nabavkama. Također, iako je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan prije više od četiri godine, BiH još uvijek nema program integriranja, niti usvojenu strategiju za rješavanje ključnih prepreka na evropskom putu.

Sve ovo, kaže Zekerijah Smajić, ekspert za evropska pitanja, na najgori način oslikava i ozbiljnost države spram evropskog puta.

„Sve je dalje od onoga što je evropska legislativa, i standardi, pa i praksa EU. Ako bismo ovim tempom nastavili prilagođavanje standardima EU, ako bismo ovim tempom prihvatali evropsko zakonodavstvo, koje je smješteno u preko 100.000 stranica, Bosni i Hercegovini bi trebalo između 35 i 40 godina. A to je samo usklađivanje zakonodavstva. A najteža faza tek nakon toga predstoji - to je primjena tog zakonodavstva“, rekao je Smajić.

Očajnički potrebna strana ulaganja

Pitanje nezaposlenosti, podsjetimo, bilo je prioritet u predizbornim obećanjima. Sa pola miliona nezaposlenog stanovništva taj broj je danas rekordan. MMF-u, BiH već duguje oko 3,5 milijarde eura. Od tog novca većina je otišla na skupi administrativni aparat.

Iako se najviše zakonodavno tijelo u državi nema čime pohvaliti, i ovog mjeseca na račun parlamentaraca biće isplaćeno oko šest prosječnih plata u BiH, odnosno 20 minimalnih penzija. I to je tek osnovna plata za nerad. Ognjen Đukić iz banjalučkog Centra za studije kaže:

„Radili smo mjesečne kalkulacije i ustanovili smo da u nijednoj zemlji u Evropi, pa ni u sujednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji, odnos primanja poslanika i prosječne plate u zemlji ne prelazi koeficijent tri. Čak je negdje prosjek oko dva, odnosno poslanik u nekoj zemlji prima dvije prosječne plate.“

Koliko poruke međunarodane zajednice utiču na ovdašnju političku javnsot govori sve navedeno, no nije viška podsjetiti na više puta ponovljene navode i američkih predstavnika koje je u utorak, gostujući na Američkom univerzitetu, prenio zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Philip Reeker uz ostalo upozorivši:

„Ova zemlja očajnički treba strana ulaganja da bi se otvorila nova radna mjesta i stvorile nove šanse. Tako funkcioniše moderni svijet. Ipak, prošle godine strana ulaganja u BiH pala su za nevjerovatnih 30 posto. Međunarodna zajednica može niti može, niti želi rješavati bh. probleme, ali pruža ruku i daje punu podršku.“

Reeker je dodao kako je moguće obrnuti negativne trendove koje su postavili neki politički lideri. Ova godina još može biti godina napretka i većeg prosperiteta. U čemu će pomoći i međunarodna zajednica. No, dodao je i kako je mnogo važniji od njihove podrške rad izabranih dužnosnika koji su direktno odgovorni za rezultate i od kojih se očekuje da ova zemlja napravi pomake prije izbora 2014. godine.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG